Pregled bibliografske jedinice broj: 966960
Godina osmica – 1888. – u crkvenoslavenskoj radnji Dragutina Antuna Parčića
Godina osmica – 1888. – u crkvenoslavenskoj radnji Dragutina Antuna Parčića // 12. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Riječki filološki dani
Rijeka, Hrvatska, 2018. (predavanje, domaća recenzija, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 966960 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Godina osmica – 1888. – u crkvenoslavenskoj radnji Dragutina Antuna Parčića
(Year of eights – 1888 – in Dragutin Antun Parčić’s Church Slavonic and glagolitic work)
Autori
Blažević Krezić, Vera
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
12. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Riječki filološki dani
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 08.11.2018. - 10.11.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Dragutin Antun Parčić, Ivan Črnčić, hrvatski novocrkvenoslavenski jezik, glagoljski Misal (1893), Odbor za izradbu glagoljskih liturgičkih knjiga
(Dragutin Antun Parčić, Ivan Črnčić, Croatian New Church Slavonic language, glagolitic Missal (1893), Committee for the preparation of glagolitic liturgical books)
Sažetak
Postaje su glagoljaškoga puta Dragutina Antuna Parčića danas dobro istražena filološka tema, što mogu potvrditi studije posvećene Parčićevoj krčkoj tiskari, brojne monografije i zbornici radova u čijemu je fokusu rečeni glavotočki junak, kao i radovi kojima je zadatak prevrednovati Parčićevu ulogu u obnoviteljskome ćirilometodskom pokretu druge polovice 19. stoljeća. Namjera je ovoga priloga propitati Parčićevo mjesto i ulogu u Odboru za izradbu glagoljskih liturgičkih knjiga članovi kojega su, pod paskom ćirilometodskih otaca – biskupa Josipa Jurja Strossmayera i Franje Račkoga, prionuli na posao priređivanja novih hrvatskoglagoljskih liturgijskih knjiga u drugoj polovici 19. stoljeća, napose i najprije Rimskoga misala slavenskim jezikom (1893.). Posebna će se pozornost posvetiti odnosu dvojice najzaslužnijih odbornika – Krčana i svetojeronimskih kanonika Ivana Črnčića i Dragutina Antuna Parčića. U raspravi o pismu i jeziku kojim se temeljna novocrkvenoslavenska liturgijska knjiga ima otisnuti, Črnčić i Parčić zauzimali su slične stavove, ali su se i razilazili, što je primjerice u stanju potvrditi Parčićevo pismo Franji Račkome iz 1888. godine. Nerijetko se također ističe kako je posao obnove crkvenoslavenskih liturgijskih knjiga Parčić iznio na vlastitim (samoukim) leđima te da je u noviju povijest glagoljskoga tiskarstva upisan kao jedan (ujedno i posljednji) od dvojice znanih slovorezaca. Ne treba nas stoga čuditi što posljednju hrvatsku knjigu otisnutu (funkcionalnom) glagoljicom, tzv. treće izdanje Misala iz 1905. godine, danas svi nazivaju Parčićevim misalom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
