Naslov
Šibenik u kartularu Libellus Policorion
(Šibenik in the Libellus Policorion Chartulary)

Autori
Galović, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Šibenik od prvog spomena. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa 950 godina od prvog spomena Šibenika, Šibenik, 26. do 28. rujna 2016.

Urednik/ci
Kurelac, Iva

Izdavač
Muzej Grada Šibenika ; Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU, Odsjek za povijesne znanosti

Grad
Šibenik : Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
101-119

ISBN
978-953-6844-54-8

Ključne riječi
Šibenik, benediktinci, Rogovska opatija (Kraljevski samostan sv. Ivana Evanđelista u Biogradu / svetih Kuzme i Damjana kod Tkona na otoku Pašmanu), samostanski kartular Libellus Policorion, crkva sv. Krševana u Šibeniku
(Šibenik (Croatia), Benedictines, the Rogovo abbey (royal monastery of St. John the Evangelist in Biograd / later under the name of Sts. Cosmas and Damian near Tkon on the island of Pašman), monastic chartulary Libellus Policorion, church of St. Crisogono in Šibenik)

Sažetak
U gradu Šibeniku (Sibenig/Scibenicus), odnosno šibenskom predgrađu Rogovska opatija – Kraljevski samostan (monasterium regale) sv. Ivana Evanđelista u Biogradu (kasnije pod imenom svetih Kuzme i Damjana kod Tkona na otoku Pašmanu) – imala je u vlasništvu crkvu sv. Krševana i njoj pripadajuću zemlju koja se po ondje rastućem stablu hrasta nazivala Dub. Spomenutu zemlju samostanu je darovao Andrea dei gracia Dalmacie, Chroacie Chulmeque dux in perpetuum. Isprava o Andrijinu darovanju zemlje pod imenom Dub datirana je 1200. godinom, što samo po sebi odgovara tadašnjem urbanom razvoju Šibenika. Naime, ova je crkva smještena u predgrađu ili podnožju (u odnosu na kaštel sv. Mihovila), a već krajem 13. i početkom 14. stoljeća nalazi se unutar gradskih zidina. Taj dio, u to doba gradski predio, naziva se Gorica. Titular crkve sv. Krševana promijenjen je u 15. stoljeću u sv. Antuna Opata. U radu se temeljem samostanskog kartulara Libellus Policorion, koji sadrži isprave i zapise o samostanskim posjedima i pravima od 1060. do 1369. godine, i drugih diplomatičkih i arhivskih vrela – iznose nove spoznaje o prisutnosti benediktinaca Rogovske opatije u Šibeniku i njihovim posjedima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest

Napomena
In the town of Šibenik (Sibenig/Scibenicus), or rather its suburb, the Rogovo abbey – the royal monastery (monasterium regale) of St. John the Evangelist in Biograd (later under the name of Sts. Cosmas and Damian near Tkon on the island of Pašman) – owned the church of St. Crisogono and the land belonging to it, called Dub (oak) after the oak trees growing there at that time. The plot of land in question was donated to the monastery by Andrea dei gracia Dalmacie, Chroacie Chulmeque dux in perpetuum. King Andrew’s deed of donation for the plot called Dub is dated with the year 1200 which in itself corresponds with the urban development of Šibenik of that time. For the church is situated in the suburb or at the foot (with regard to the keep of St. Michael), and as early as the end of the 13th and the beginning of the 14th century we find it within the city walls. That part, at that time a town district, is called Gorica. The titular of the church of St. Crisogono was changed in the 15th century into that of St. Anthony. Based on the monastic chartulary Libellus Policorion containing deeds and entries on the monastic properties and rights from 1060 to 1369 and other historical sources, the paper presents new insights into the presence of the Benedictines of the Rogovo abbey in Šibenik and their properties.

POVEZANOST RADA