Naslov
Medij, kultura, nacija. Poetika i politika Gajeve Danice
(Media, culture, nation: poetics and politics of Gaj's Danica)

Autori
Coha, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada ; FF Press

Grad
Zagreb

Godina
2015

Stranica
720

ISBN
978-953-1692-43-4

Ključne riječi
hrvatski narodni preporod, ilirski pokret, ilirizam, periodika, poetika, politika
(Croatian National Revival, Illyrian Movement, periodicals, poetics, politics)

Sažetak
Poslije uvodnoga razmatranja o specifičnome mjestu koje u hrvatskoj kulturi pripada Danici Horvatskoj, Slavonskoj i Dalmatinskoj odnosno Danici Ilirskoj u uvodnim se poglavljima knjige problematiziraju s tim mjestom povezane definicije i interpretacije pojmova hrvatski narodni preporod, ilirski pokret, ilirizam i romantizam. U drugome poglavlju i pripadajućim potpoglavljima naznačuju se i razrađuju (inter)disciplinarni i metodološki okviri i pretpostavke analiziranja i interpretiranja (književne) periodike, dok se glavnina analize i interpretacije Daničinih tekstova poduzima u trećoj, nosivoj cjelini knjige. U prvome njezinu dijelu, nakon što se opišu okolnosti pokretanja Danice, propituju se prikazi hrvatskoga položaja u Habsburškoj Monarhiji, poglavito s obzirom na relacije prema austrijskim i ugarskim političkim institucijama. Potom se interpretiraju Daničini modusi kreiranja sustava nacionalne književnosti te profiliranja autorskih identiteta i kritike kao i čitateljske publike. Posebno se propituju ne samo poetička (estetička) načela nego i rodne i socijalne politike koje su bile djelatne u tome procesu, a prikazuju se i Daničine relacije prema nacionalnoj i svjetskoj književnoj tradiciji. Slijedi problematiziranje žanrovske naravi Daničinih priloga te se ustvrđuje da ih je, s obzirom na njihovu ulogu u kreiranju nacionalnoga identiteta, moguće kategorizirati kao pri/po/vijesti u kojima su se, kako se pokazuje u daljnjim poglavljima, ispreplitali privatni i javni, subjektivni i kolektivni, fikcionalni i nefikcionalni, prosvjetiteljsko-racionalistički i romantičarski diskursi, odnosno tradicionalna (književna) i moderna (žurnalistička) kultura. Prije nego što se središnja cjelina knjige zatvori razmatranjima o okolnostima obustavljanja Danice, prikazuju se strategije i reperkusije preporodnoga kontekstualiziranja hrvatskoga nacionalnog identiteta u (južno)slavenske okvire, kao i mehanizmi njegova ekskluzivnoga konsolidiranja s obzirom na državnu tradiciju Trojedne Kraljevine, ali i postojeću upravno-političku, regionalnu i dijalektalnu odnosno uopće jezičnu rascjepkanost. U posljednjoj, četvrtoj cjelini knjige nastoji se na primjerima iz Danice ukazati na logiku tzv. modernističkih te postmodernističkih teorija nacije i nacionalnoga identiteta, a same se te teorije pokušavaju promisliti s posebnim fokusom na ulogu medija u generiranju modernih nacionalnih kultura, slijedom čega se donose i zaključci o specifičnim (medijskim) učincima Danice, i to učincima koji su se pokazali presudnima za hrvatski narodni preporod, ali i znakovitima za hrvatski nacionalni identitet u kasnijim razdobljima, tijekom 19. i 20. stoljeća, do suvremenosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA