Pregled bibliografske jedinice broj: 966843
Slavonska književnost i povijest nacionalne književnosti – regionalizam i nacionalni identitet
Slavonska književnost i povijest nacionalne književnosti – regionalizam i nacionalni identitet // Nova Croatica, 2012, 6
Zagreb: FF Press, 2012. str. 207-227 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 966843 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Slavonska književnost i povijest nacionalne književnosti – regionalizam i nacionalni identitet
(Slavonian literature and national literary history - regionalism and national identity)
Autori
Coha, Suzana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Nova Croatica, 2012, 6
/ - Zagreb : FF Press, 2012, 207-227
Skup
Svečani kolokvij u čast Stjepana Damjanovića
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 04.11.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
slavonska književnost, povijest hrvatske književnosti, regionalni dientitet, nacionalni dientitet
(Slavonian literature, Croatian literary history, regional identity, national identity)
Sažetak
Ustanovivši specifičnu poziciju tzv. "slavonske" u kontekstu povijesti hrvatske književnosti, u članku se razmatraju povijesni, politički, kulturološki i poetološki uvjeti i posljedice njihova sup(r)o(t)stavljanja. Uzimajući u obzir i njezinu tradiciju u 18. stoljeću, kao i kasnije (proto)realističke i modernističke tijekove, u fokusu je posebno slavonska književnost 30-ih i 40-ih godina 19. stoljeća, za koju se zaključuje da je jednim dijelom pratila dominantne preporodne trendove dok im se drugim dijelom postavljala kao stanovita alternativa ili kritička opcija. Naposljetku se, promišljajući o relacijama hrvatskoga nacionalnog identiteta te pojedinih njegovih regionalnih sastavnica, evidentnima i u književnosti, predlaže moguća perspektiva postojećim proučavanjima tih fenomena. Po uzoru na tzv. modernističke i postmodernističke teorije nacije i nacionalizma, a s osloncem na Bourdieouova promišljanja o performativnim funkcijama jezika u proizvodnji granica kojima se ustanovljuju regionalni identiteti, ustvrđuje se kako bi se dosadašnja književnopovijesna istraživanja tzv. regionalizma hrvatske književnosti kao samorazumljivoga odraza regionalne nacionalne heterogenosti mogla zamijeniti čitanjima takve vrste književnosti, ali i njezinih (meta)književnih prikaza, kao (re)generatora regionalizama i regionalnih identiteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
