Pregled bibliografske jedinice broj: 966808
Reprezentacije i funkcije etničkih, kulturnih i političkih granica u procesima hrvatske nacionalne identifikacije u prvoj polovini 19. stoljeća
Reprezentacije i funkcije etničkih, kulturnih i političkih granica u procesima hrvatske nacionalne identifikacije u prvoj polovini 19. stoljeća // Bosanskohercegovački slavistički kongres. Zbornik radova. Knjiga 2 / Halilović, Senahid ; Kodrić, Sanjin (ur.).
Sarajevo: Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2012. str. 195-203 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 966808 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Reprezentacije i funkcije etničkih, kulturnih i političkih granica u procesima hrvatske nacionalne identifikacije u prvoj polovini 19. stoljeća
(Representations and functions of ethnic, cultural and political borders in the processes of Croatian national identification in the first half of the 19th century)
Autori
Coha, Suzana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Bosanskohercegovački slavistički kongres. Zbornik radova. Knjiga 2
/ Halilović, Senahid ; Kodrić, Sanjin - Sarajevo : Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2012, 195-203
Skup
Prvi bosanskohercegovački slavistički kongres
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 26.05.2011. - 28.05.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
hrvatski narodni preporod, Vojna krajina, (južno)slavenstvo, Austrijsko Carstvo, hrvatska nacionalna identifikacija
(Croatian National Revival, Military Border, (South) Slavs, Austrian Empire ; Croatian national identification)
Sažetak
U radu se, s obzirom na njegovo etničko i kulturno relacioniranje prema (južnome) slavenstvu te političko pozicioniranje u Austrijskome Carstvu, interpretiraju značajke utemeljivanja hrvatskoga nacionalnog identiteta u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda. Predstavljenim se interpretacijama nastoji ukazati na razloge zbog kojih se preporodna kultura te jedan od njezinih najfrekventnijih toposa Vojna krajina (granica) u suvremenoj hrvatskoj kulturi doživljavaju kao kontroverzni, paradoksalni ili kao otvorene rane (J. Rapacka). Zaključuje se da ti razlozi proizlaze iz ambivalentnih funkcija što su ih oba analizirana fenomena, pojedinačno i u međusobnome odnosu, imali u stvarnome ili simboličnom otvaranju i zatvaranju nacionalnih granica.
Izvorni jezik
Hrvatski
