Naslov
Koje riječi (mislimo da) smo naučili najranije?
(Which words (we think) we learned the earliest?)

Autori
Keresteš, Gordana ; Tonković, Mirjana ; Peti- Stantić, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XXI. Dani psihologije u Zadru, Sažeci priopćenja / - , 2018, 63-63

ISBN
978-953-331-196-8

Skup
21. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.05.2018. - 26.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
dob usvajanja riječi, vrsta riječi, predočivost, konkretnost, hrWaC
(age of acquisition, word types, imageability, concreteness, hrWaC)

Sažetak
Sukladno lingvističkim teorijama, rezultati novijih razvojno-psihologijskih istraživanja pokazuju da se u podlozi stjecanja brojnih manifestnih jezičnih sposobnosti nalaze dva temeljna faktora, rječnik i (morfo)sintaksa. Oslanjajući se na razvojno-psihologijske spoznaje o usvajanju jezika, u ovom radu analizirali smo podatke o psiholingvističkim obilježjima riječi, uz poseban interes za dimenziju dobi usvajanja riječi. Ranija istraživanja pokazala su da subjektivne procjene dobi usvajanja riječi visoko koreliraju s objektivnim mjerama poznavanja riječi. Cilj rada bio je usporediti objektivna i subjektivna psiholingvistička obilježja riječi koje se, prema subjektivnoj dobi usvajanja, nauče u ranom djetinjstvu, srednjem djetinjstvu i adolescenciji. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograničenja informacijske strukture”. Studenti Sveučilišta u Zagrebu procjenjivali su psiholingvistička obilježja 3000 po slučaju izabranih riječi iz mrežnog korpusa hrWaC (po 1000 imenica, glagola i pridjeva). Svaki student procijenio je 100 riječi. Svaku riječ procijenilo je približno 30 studenata. Jedna skupina studenata procijenila je stupanj konkretnosti i subjektivnu čestoću, a druga stupanj predočivosti i subjektivnu dob usvajanja riječi. Od objektivnih obilježja riječi analizirali smo frekvenciju u korpusu hrWaC, duljinu (broj slova) i vrstu (imenice, glagoli, pridjevi). Rezultati statističkih analiza pokazuju da među riječima koje se usvajaju u ranom djetinjstvu prevladavaju glagoli, a među riječima koje se nauče u adolescenciji pridjevi i imenice, dok se u srednjem djetinjstvu usvaja podjednak broj svih vrsta riječi. Riječi koje su usvojene ranije kraće su i imaju veću objektivnu i subjektivnu čestoću te veći stupanj subjektivne konkretnosti i predočivosti od riječi koje su usvojene kasnije. Dobiveni rezulati imaju značajne implikacije za razvojno-psihologijske i psiholingvističke teorije jezika te upućuju na važnost povezivanja istraživanja u ova dva znanstvena područja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA