Naslov
Redaktura strojnih prijevoda – susret ljudskog i umjetnog uma
(Machine translation post-editing – an encounter of human and artificial mind)

Autori
Pavlović, Nataša ; Antunović, Goranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
JEZIK I UM. XXXII. međunarodni znanstveni skup. Knjiga sažetaka / - , 2018, 100-100

Skup
32nd International Conference of CALS: Language and mind

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 03.05.2018. - 05.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
strojno prevođenje ; redaktura strojnih prijevoda ; vremensko ograničenje ; dostupnost izvornika ; broj pogrešaka ; vrste pogrešaka
(machine translation ; post-editing ; time pressure ; access to source text ; number of errors ; error types)

Sažetak
Razvoj neuronskog modela strojnog prevođenja (SP) omogućuje promatranje interakcije čovjeka i stroja kao susreta ljudskog i umjetnog uma. Novi alati postavljaju pred ljudski um nove zahtjeve, a u kontekstu jezične industrije znatno utječu na posao prevoditelja, koji sve češće obavljaju i redakturu strojnih prijevoda (tzv. post- editing). Taj je prevoditeljski zadatak već potaknuo niz znanstvenih istraživanja u kojima se razmatra učinkovitost redakture SP-a (O’Brien 2011 ; Guerberof 2014), odnos prevoditeljskih i redaktorskih kompetencija (Almeida i O’Brien 2010 ; Rico i Torrejon 2012), utjecaj prevoditeljskog iskustva na strategije redakture i obratno (Čulo i sur. 2014 ; Daems i sur. 2017), kognitivni napor pri redakturi (O’Brien 2004 ; Vieira 2014 ; Lacruz i sur. 2014 ; Moorkens i sur. 2015 ; Alves i sur. 2016), a raspravlja se i o načinima uključivanja te kompetencije u programe obrazovanja prevoditelja (O’Brien 2002 ; Doherty i Kenny 2014 ; Flanagan i Christensen 2014 ; Witczak 2016). Zamjenom ranijih modela SP-a neuronskim nedvojbeno se postigla veća kvaliteta prijevoda (Bentivogli i sur. 2016 ; Toral i Sanchez- Cartagena 2017 ; Burchardt i sur. 2017), no oni i dalje sadrže nezanemariv broj pogrešaka. Redaktura stoga ostaje neizostavni postupak, za koji tek treba utvrditi zahtijeva li sada manji kognitivni napor. Naime, takvi prijevodi obično ne sadrže predvidljive morfološke i sintaktičke pogreške karakteristične za prijevode dobivene statističkom metodom, no pogreške koje sadrže lakše ostaju neuočene, osobito uz pritisak kratkih rokova, pod kojim danas rade profesionalni prevoditelji. Ovim se istraživanjem želi utvrditi kako vremensko ograničenje utječe na vrstu uočenih i ispravljenih pogrešaka te koje vrste pogrešaka najčešće ostaju nezamijećene. Eksperimentom u dva dijela provjerit će se sljedeće hipoteze: 1) očite gramatičke pogreške te kolokacije upitne smislenosti najbrže se uočavaju i ispravljaju, 2) pogreške koje iziskuju veći kognitivni napor češće ostaju neispravljene u konačnoj verziji. Od ispitanika će se najprije tražiti da u kratkom vremenu uoče i isprave što više pogrešaka u hrvatskom prijevodu engleskog izvornika dobivenom pomoću Google prevoditelja. U drugome će dijelu eksperimenta ispitanici dovršiti započetu redakturu. Usporedba pogrešaka ispravljenih u prvom odnosno drugom dijelu ukazat će na koje vrste pogrešaka treba u radu s neuronskim SP-om obraćati najveću pozornost - u redaktorskoj praksi, obrazovanju budućih prevoditelja, a eventualno i u daljem razvoju sustava za SP.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Sudjelovanje na skupu financirano je iz sredstava za namjensko financiranje znanstvene i umjetničke aktivnosti na Sveučilištu u Zagrebu u 2018. godini - Filozofski fakultet, šifra projekta 43-921-1038.

POVEZANOST RADA