Naslov
Dubrovačka kartografija potkraj 17. stoljeća
(Ragusan cartography of the close of the seventeenth century)

Autori
Ćosić, Stjepan ; Glamuzina, Nikola

Izvornik
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku (1330-0598) 56 (2018), 1; 199-251

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Dubrovačka Republika ; rukopisne karte ; Mletačka Republika ; kartografija 17. stoljeća ; Jugoistočna Europa ; Veliki osmanski rat ; Sanson ; Cantelli ; Coronelli ; toponimija
(Dubrovnik Republic ; Manuscript Maps ; Republic of Venice ; Cartography of the 17th Century ; Southeast Europe ; Great Turkish War ; Sanson ; Cantelli, Coronelli ; Toponymy)

Sažetak
Analizira se kontekst nastanka, autorstvo i sadržaj triju kartografsko-geografskih izvorâ dubrovačke provenijencije. Riječ je o rukopisnim djelima koja su nastala približno u isto vrijeme, potkraj 17. stoljeća, kada dolazi do bitnih promjena u političkoj konstelaciji jugoistočne Europe. Republika nije bila sklona izradi i objavljivanju karata svog teritorija, jer je “lokalno znanje” moglo postati dostupno potencijalnim osvajačima. Stoga u Dubrovniku nije bilo službenih kartografa ni kartografskih radionica. Sadržaj karata s ucrtanim granicama i mnoštvom oikonima ide u prilog tezi da su nastale u vrijeme sklapanja Karlovačkog mira 1699, kada su Dubrovčani vodili diplomatsku borbu s Mlečanima za neprekinutu granicu s Osmanskim Carstvom u zaleđu. Iako dubrovačke karte tehnički neusporedivo zaostaju za tiskanim djelima poznatih suvremenika, prikaz užeg područja Republike i neposrednog zaleđa po nekim je elementima (brojnost oikonima, hidrografska mreža i obalna crta) bolji nego u djelima poznatih kartografa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti), Geografija

POVEZANOST RADA