Pregled bibliografske jedinice broj: 966124
Izvori informiranja o politici kao moderatori postizbornih očekivanja građana: parlamentarni izbori 2016.
Izvori informiranja o politici kao moderatori postizbornih očekivanja građana: parlamentarni izbori 2016. // Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, 27 (2018), 3; 453-472 doi:10.5559/di.27.3.04 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 966124 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izvori informiranja o politici kao moderatori
postizbornih očekivanja građana: parlamentarni
izbori 2016.
(Sources of Information about Politics as
Moderators of Post-Electoral Expectations of
Citizens: 2016 Parliamentary Elections)
Autori
Vozab, Dina ; Peruško, Zrinjka
Izvornik
Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja (1330-0288) 27
(2018), 3;
453-472
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
politička komunikacija ; informativne navike publika ; medijatizacija ; agenda setting ; medijski učinci ; parlamentarni izbori ; Hrvatska
(political communication ; audience news habits ; mediatization ; agenda-setting ; media effects ; parliamentary elections ; Croatia)
Sažetak
Cilj je istraživanja pokazati kako izvori informiranja o politici i strankama utječu na postizborna očekivanja građana. Teorijsko polazište istraživanja jest teorija o postavljanju agende (agenda setting). Istraživanje je provedeno nakon parlamentarnih izbora, anketom na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske u rujnu i listopadu 2016. godine. Pokazuje se da se očekivanja građana o djelovanju države dijele na tri skupine, koje se donekle mogu povezati i s političkim vrijednostima ili svjetonazorima: socijalne države, tvrđave države i inkluzivne države. Rezultati ne upućuju na znatniju pozitivnu povezanost izvora informiranja, u smislu vrste medija, i postizbornih očekivanja, uz negativnu povezanost praćenja internetskih portala i postizbornih očekivanja Tvrđave države, koja je pozitivno povezana s informiranjem u obitelji. Rezultati prije svega govore o ranom stadiju političke komunikacije, tj. političkog informiranja u Hrvatskoj, u kojem od medija prevladava televizija. Nalazi istraživanja u kojem se učinci postavljanja agende pokazuju samo u ograničenom opsegu upućuju na potrebu modifikacije istraživačkih dizajna u budućim istraživanjima, koja treba prilagoditi medijatiziranom okruženju u kojemu se upotreba medijskih sadržaja više ne odvija na jednom medijskom mjestu nego krosmedijski.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Informacijske i komunikacijske znanosti, Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-015-0152482-2475 - Medijska kultura u suvremenoj Hrvatskoj: pluralizam medija i medijske politike (Peruško, Zrinjka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet političkih znanosti, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Social Science Citation Index (SSCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus