Naslov
Činimo li dovoljno u prevenciji kardiovaskularnih bolesti za našu djecu? Možemo li bolje?
(Are we doing enough in prevention of cardiovascular diseases for our children? Can we do better?)

Autori
Sepčić, Maja ; Dragaš Zubalj, Nataša ; Pavičić Žeželj, Sandra ; Čulina, Tatjana ; Stamenković, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka: V. Hrvatski kongres školske i sveučilišne medicine s međunarodnim sudjelovanjem, Djeca i mladi - izazov za budućnost / Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu, Hrvatski liječnički zbor - , 2017, 93-93

Skup
V. Hrvatski kongres školske i sveučilišne medicine s međunarodnim sudjelovanjem, Djeca i mladi - izazov za budućnost

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 30.03.2017. - 02.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kardiovaskularne bolesti, stanje uhranjenosti, prehrambene navike, tjelesna aktivnost
(cardiovascular diseases, nutritional status, dietary habits, physical activity)

Sažetak
Uvod: Debljina je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema, a ujedno i faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti koje su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije iz 2014.g. pokazuju da 41 milijun djece ima prekomjernu tjelesnu težinu ili su pretila. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi stanje uhranjenosti, prehrambene navike i tjelesnu aktivnost među ispitanim učenicima šestih razreda osnovnih škola te sukladno rezultatima planirati mjere prevencije. Materijali i metode: Istraživanjem je obuhvaćeno 58 učenika (53% dječaka, 47% djevojčica). Učenicima je izmjerena tjelesna težina i visina pomoću baždiranih visinomjera i vage. Stanje uhranjenosti je procijenjeno krivuljama centilne distribucije, a ispitanici su razvrstani temeljem percentila za pripadajuću dob. Za dobivanje podataka o prehrambenim navikama koristili smo upitnik sastavljen za ovo istraživanje, koji je osim pitanja o prehrani sadržavao i pitanja vezanih uz tjelesnu aktivnost. Rezultati: Dobiveni rezultati su pokazali da je normalno uhranjeno 72 % učenika, a oko 21% njih je preuhranjeno. Polovica učenika ima 4 dnevna obroka, svi jedu ručak dok trećina učenika nema kuhani ručak. Najčešće izbjegavani obrok je zajutrak (28%) dok večeru jede 81 % učenika. Mlijeko najčešće piju nekoliko puta tjedno a njih 42% svakodnevno. Meso, ribu i jaja ne jede 7% učenika, a povrće njih 5%. Svakodnevno voće jede 61% učenika. Slatkiše svakodnevno jede 12% učenika, a njih 10% je izjavilo da uopće ne jedu slatkiše. Brzu hranu nikada ne jede 47 % učenika. Dnevno učenici popiju 1-2 litre tekućine a najpopularnije piće je voćni sok (43%). Tjelovježbom kroz različite sportske aktivnosti bavi se 84% učenika, a njih 63% nekoliko puta tjedno. Zaključak: Prehrambene navike učenika u ovom istraživanju kao i stanje uhranjenosti ne razlikuju se značajno od rezultata dobivenih u sličnim istraživanjima i ukazuju na potrebu edukacije djece, roditelja i nastavnika. Preventivni zdravstveno-edukativni programi o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti trebaju biti sastavni dio javnozdravstvenog djelovanja u cilju očuvanja i unapređenju zdravlja djece školske dobi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA