Naslov
Rehabilitacija nakon moždanog udara
(Rehabilitation after stroke)

Autori
Faber, Mia

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Studij Fizioterapije, Zdravstveno Veleučilište

Mjesto
Zagreb

Datum
19.10

Godina
2018

Stranica
23

Mentor
KRSTAČIĆ ANTONIJA

Ključne riječi
mozak ; moždani udar ; rehabilitacija ; kineziterapija ; oporavak
(brain ; stroke ; rehabilitation ; kinesitherapy ; recovery)

Sažetak
Mozak je dio živčanog sustava, a živčani sustav je samo jedan od 11 organskih sustava koji se svojim djelovanjima međusobno nadopunjuju i omogućuju ljudskom tijelu djelovanje kao cjelina. Broj osoba oboljelih od jedne od mnogih bolesti mozga je sve veći, a popis bolesti mozga i živčanog sustava još veći. Svaku od tih bolesti prati niz simptoma, uzroka i razina težine i opasnosti po život osobe. Kada se radi o oštećenju mozga, ono je specifično za svakog pojedinca u odnosu na etimologiju oštećenja mozga, lokaciju i veličinu oštećenja i životnu dob u kojoj je nastalo. Težina posljedica oštećenja centralnog živčanog sustava, koje mogu biti trajne ili kratkotrajne, ovise dakako o kvaliteti i brzini zdravstvenih intervencija, o pravovremenosti i kvaliteti rehabilitacijskih procesa te o samoj osobi i njenoj motivaciji za oporavkom. Moždani udar, poznatiji još kao moždana kap, cerebrovaskularni inzult, CVI ili apopleksija mozga, je gubitak moždanih funkcija uzrokovani poremećajem dotoka krvi. Nastaje kao posljedica začepljenja manjih ili većih arterija. Rehabilitacija je proces koji pomaže onesposobljenoj (invalidnoj) hendikepiranoj osobi u razvijanju i oporavku njegovih fizičkih, mentalnih, socijalnih, profesionalnih sposobnosti i mogućnosti. Cilj svake rehabilitacije je, osim osposobiti osobu za nezavisnost u aktivnostima samozbrinjavanja, također i spriječiti teži stupanj invalidnosti i hendikepa, integraciju u društvo te zapošljavanje. Kada osoba koja je doživjela moždani udar bude u medicinski stabilnom stanju trebala bi što prije započeti sa procesom rehabilitacije jer do oporavka neuroloških deficita najbrže dolazi u prva tri mjeseca nakon nastanka udara. Kineziterapija se najčešće koristi u terapijskim programima za razvoj senzomotorne kontrole. Mišići su funkcionalno slabi, započinjanje i završetak mišićne aktivnosti je produžen, a pokreti su oslabljeni i spori. Zbog toga terapija se sastoji od vježbi istezanja i jačanja slabih mišića. Uspostavljanje specifičnih vještina i funkcionalni oporavak su glavni ciljevi rehabilitacija osoba s moždanim udarom kako bi se povećala kvaliteta osobe i omogućio normalan život u društvenoj zajednici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA