Naslov
Kronično liječenje bolesnika s preboljelim infarktom miokarda
(Long-term treatment of the patient after myocardial infarction)

Autori
Zaputović, Luka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
2. riječki dani primarne zdravstvene zaštite. Knjiga sažetaka / - Rijeka : Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2018, 23-23

Skup
2. riječki dani primarne zdravstvene zaštite

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 02.11.2018. - 04.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
koronarna bolest srca ; infarkt miokarda ; smjernice
(coronary heart disease ; myocardial infarction ; guidelines)

Sažetak
Sekundarna prevencija infarkta miokarda može se kratko sažeti akronimom BASIKOR (B – beta adrenergički blokator, A – antitrombocitni lijekovi, S – statin, I – inhibitori RAAS-a, KO – kontrola čimbenika rizika, R – revaskularizacija). Beta blokatori su vrlo djelotvorni anti-ishemijski lijekovi s višestrukim povoljnim učincima na ishemično srce. Usporavaju frekvenciju srca, smanjuju kontraktilnost i potrošnju kisika, inhibiraju simpatičku aktivnost i lučenje renina s posljedičnim sniženjem perifernog vaskularnog otpora i arterijskog tlaka. Dokazano smanjuju rizik od reinfarkta miokarda, iznenadne srčane smrti i ukupnu smrtnost u postinfarktnih bolesnika. Acetilsalicilna kiselina (ASK) osnova je antitrombocitne terapije u svakog koronarnog bolesnika i provodi se doživotno dnevnom dozom od 75-100 mg. U svih bolesnika nakon akutnog koronarnog sindroma bilo kojeg oblika i načina liječenja (s postavljanjem stenta ili bez njega), potrebna je dvojna antitrombocitna terapija ASK-om i tikagrelorom (alternativno klopidogrelom) u trajanju do 12 mjeseci. Brojne studije potvrdile su snažnu vezu između LDL-kolesterola i koronarnog rizika, a terapija statinima ispravnost strategije „niže je bolje“. Svi postinfarktni bolesnici trebaju biti liječeni statinom s ciljnim LDL-kolesterolom <1, 8 mmol/L. Meta-analiza brojnih statinskih studija pokazala je da sniženje LDL-kolesterola za 1 mmol/L smanjuje koronarni rizik za 22%, a snažno sniženje od 2-3 mmol/L čak za 40-50%. U slučaju nepostizanja ciljnih vrijednosti LDL-kolesterola maksimalno podnošljivom dozom atorvastatina ili rosuvastatina, treba dodati ezetimib. Novu terapijsku mogućnost u bolesnika sa statinskom rezistencijom ili intolerancijom predstavljaju PCSK9 inhibitori (evolokumab, alirokumab). Zbog smanjenja pobola i smrtnosti, ACE inhibitori su indicirani u svih postinfarktnih bolesnika, a u visokorizičnih bolesnika sa zatajivanjem srca i LVEF <40% i antagonisti mineralokortikoidnih receptora (eplerenon). Blokatori angiotenzinskih receptora (npr. valsartan) dobra su zamjena za ACE inhibitore u bolesnika s nuspojavama (kašalj, angioneurotski edem). Potrebna je dobra kontrola svih čimbenika rizika, posebno hipertenzije i dijabetesa te promjena loših navika: prestanak pušenja, zdrava prehrana, postizanje i održavanje normalne tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost, suzbijanje psihosocijalnog stresa i depresije. Vrlo je važno postići bolesnikovu suradljivost i ustrajnost. U bolesnika s anginoznim tegobama ili nijemom ishemijom te u bolesnika s pozitivnim testom opterećenja potrebno je učiniti koronarografiju i moguću revaskularizaciju miokarda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA