Naslov
Europski jezični atlas (ALE) i promicanje jezične raznolikosti
(European Linguistic Atlas (ALE) and the promotion of linguistic diversity)

Autori
Brozović Rončević, Dunja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
International Linguistics Conference: Perspectives on Linguistic Diversity

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 18.06.2018. - 21.06.2018

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
lingvistička geografija, ALE, jezična raznolikost
(linguistic geography, ALE, linguistic diversity)

Sažetak
U radu će se na primjeru onomasiološke i semasiološke analize leksičke građe prikupljene za Atlas Linguarum Europae (ALE) za teme ALE — QI 215 tombeaux / grave 'grob' i ALE — QI 216 cemetière / graveyard 'groblje' prikazati relevantnost geolingvističkih istraživanja za promicanje jezične raznolikosti na području Europe. Međunarodni projekt ALE utemeljen je davne 1970. pod okriljem UNESCO-a, i danas je još uvijek najopsežniji europski lingvistički projekt u kojem aktivno sudjeluju predstavnici većine europskih zemalja. Istraživanja za ALE, za razliku od OLA, HJA i većine nacionalnih jezičnih atlasa na europskome području, temelje se na analizi isključivo leksičke razine. Jezična građa ALE obuhvaća građu svih jezičnih porodica koje se govore u Europi, indoeuropske, semitske, uralske, altajske, turkijske te građu kavkaskih jezika i baskijskoga, prikupljena je za područje čitave Europe i dijela Euroazije na ukupno 2626 punktova, plus 4 neubicirana romska punkta. Analiza i kartografski prikaz tako kompleksnoga leksičkog materijala omogućuje nam zoran uvid u povijesne veze među pojedinim europskim jezicima, međusobne utjecaje i smjerove jezičnih posuđivanja. Na žalost, mreža punktova koja je prihvaćena za ALE projekt slijedila je uglavnom već postignute dosege nacionalnih geolingvističkih istraživanja u pojedinim europskim zemljama te je gustoća te mreže, gledajući prostor čitave Europe nedovoljno ujednačena, što neprijeporno umanjuje vrijednost zaključaka koji se iščitavaju iz obrađenih jezičnih zemljovida. S obzirom na to da su slavenske zemlje rad na jezičnim atlasima započinjale u doba kad je većina romanskih, germanskih, ali i uralskih zemalja prikupljanje građe već zgotovila, mreža slavenskih punktova znatno je slabije gustoće. Na hrvatskome, jezično kompleksnom području mreža od ukupno 13 punktova u Hrvatskoj, dva hrvatska u BiH i 4 u dijaspori nikako ne može vjerno oslikati jezičnu raznolikost hrvatskoga prostora. Stoga će se u radu usporediti podatci za karte „grob“ i „groblje“ koji se obrađuju za ALE s podatcima etnojezičnoga atlasa za otprilike 150 punktova s područja čitave Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA