Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 965097

Morfološke karakteristike i pomotehnika uzgoja šipka


Bulat, Marina
Morfološke karakteristike i pomotehnika uzgoja šipka, 2018., diplomski rad, preddiplomski, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Zadar


CROSBI ID: 965097 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Morfološke karakteristike i pomotehnika uzgoja šipka
(Morphological characteristcs and pomotechnics of pomegranate)

Autori
Bulat, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu

Mjesto
Zadar

Datum
30.10

Godina
2018

Stranica
21

Mentor
Brkljača, Mia

Ključne riječi
morfologija, pomotehnika, šipak
(morphology, pomegranate, pomotechnical practices)

Sažetak
Šipak koji se još naziva nar, mogranj ili zov (Punica granatum L.) pripada porodici Lythraceae. Zbog visokog sadržaja vitamina i antioksidansa koji povoljno utječu na čovjekovo zdravlje, te je zbog toga proizvodnja šipka u svijetu sve popularnija. Šipak ima širok areal uzgoja, a glavni svjetski proizvođači su Iran, SAD, Kina, Indija, Izrael, Egipat, Španjolska i Turska. Porast proizvodnje ove voćne vrste u svijetu doveo je do unaprjeđenja tehnika uzgoja. U RH postoje povoljni ekološki uvjeti za uzgoj šipka. Šipak se tradicionalno uzgaja u južnoj Dalmaciji na relativno malom području dubrovačkom području i dolini Neretve. Međutim šipak se uzgaja uglavnom na okućnicama u formi grma s puno izbojaka uz obilnu rodnost, bez provođenja pomotehničkih zahvata a najrašireniji je samonikli ili divlji šipak. Cilj ovoga rada bio je dati pregled literature o morfologiji šipka, karakteristikama najpoznatijih sorti te pomotehnici kod podizanja i održavanja nasada šipka. Šipak je listopadni grm visine od 2 do 5 m. Korijen mu je drvenast i kvrgast, lišće sjajno i duguljasto, a na izdanku se pojavljuje 3 do 5 cvjetova. Šipak je samooplodna i entomofilna vrsta. Glavne sorte šipka su Barski slatki, Glavaš, Paštrun, Konjski zub i Šerbetaš. Najpovoljniji uzgojni oblik je grm s 4 do 6 izdanaka ili vaza. Šipak se može uzgajati uz korištenje armature. U uzgoju šipka rezidbom se odstranjuju osušene grane, jake vodopije i višak izbojaka iz tla. Plodovi se prorjeđuju 2-3 tjedna nakon cvatnje, a prilikom prorijede odstranjuju se prvo oštećeni, bolesni plodovi i kasno zametnuti plodovi. Na mladici se ostavlja se jedan plod na 7-10 cm. Ujednačenje dozrijevanja plodova se provodi tretiranjem s regulatorima rasta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Sveučilište u Zadru

Profili:

Avatar Url Mia Brkljača (mentor)


Citiraj ovu publikaciju:

Bulat, Marina
Morfološke karakteristike i pomotehnika uzgoja šipka, 2018., diplomski rad, preddiplomski, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Zadar
Bulat, M. (2018) 'Morfološke karakteristike i pomotehnika uzgoja šipka', diplomski rad, preddiplomski, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Zadar.
@phdthesis{phdthesis, author = {Bulat, Marina}, year = {2018}, pages = {21}, keywords = {morfologija, pomotehnika, \v{s}ipak}, title = {Morfolo\v{s}ke karakteristike i pomotehnika uzgoja \v{s}ipka}, keyword = {morfologija, pomotehnika, \v{s}ipak}, publisherplace = {Zadar} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Bulat, Marina}, year = {2018}, pages = {21}, keywords = {morphology, pomegranate, pomotechnical practices}, title = {Morphological characteristcs and pomotechnics of pomegranate}, keyword = {morphology, pomegranate, pomotechnical practices}, publisherplace = {Zadar} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font