Pregled bibliografske jedinice broj: 964636
Izvori u Bakarskom zaljevu
Izvori u Bakarskom zaljevu // Zbornik radova: Znanstveno-stručni skup Hidrologija u službi zaštite i korištenja voda, te smanjivanja poplavnih rizika – suvremeni trendovi i pristupi / Rubinić, Josip ; Ivanković, Ivana ; Bušelić, Gordana (ur.).
Zagreb: Hrvatsko hidrološko društvo, 2018. str. 173-176 (predavanje, domaća recenzija, prošireni sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 964636 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izvori u Bakarskom zaljevu
(Springs in the Bakar Bay)
Autori
Benac, Čedomir ; Rubinić, Josip ; Radišić, Maja ; Ružić, Igor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik radova: Znanstveno-stručni skup Hidrologija u službi zaštite i korištenja voda, te smanjivanja poplavnih rizika – suvremeni trendovi i pristupi
/ Rubinić, Josip ; Ivanković, Ivana ; Bušelić, Gordana - Zagreb : Hrvatsko hidrološko društvo, 2018, 173-176
Skup
Znanstveno stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Hidrologija u službi zaštite i korištenja voda te smanjenja poplavnih rizika - suvremeni trendovi i pristupi
Mjesto i datum
Brela, Hrvatska, 18.10.2018. - 20.10.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
krš, priobalni izvor, vrulja, Jadransko more
(karst, coastal spring, vrulja, Adriatic Sea)
Sažetak
Bakarski zaljev obiluje priobalnim i podmorskim izvorima. Zbog nižeg položaja vodonepropusnih siliciklastičnih stijena (lapora i fliša) koji ima ulogu regionalne hidrogeološke barijere, u područje Bakarskog zaljeva drenira se voda iz relativno veliko krškog zaleđa. Zato se upravo na sjeveroistočnoj obali Bakarskog zaljeva nalazi jedna od najvećih koncentracija izvora na hrvatskoj obali Jadranskog mora. Izvori u Bakarskom zaljevu mogu se podijeliti u dvije grupe. Na sjeverozapadnom dijelu zaljeva, oko grada Bakra, nalaze se pojedinačni izvori veće izdašnosti: Perilo, Jaz, Lovrinac, Podbok, Dobra i Dobrica, kao i kaptažna galerija Perilo. Na jugoistočnoj strani zaljeva, između lokacija Črno i Žminjca, nalazi se veći broj manjih priobalnih izvora, vrulja i lokaliteta s istjecanjima kroz brojne pukotine. Prema hidrološkim bilancama, upravo na tim neotkrivenim mjestima vjerojatno istječu velike količine podzemnih voda u more. Razlog tomu često je složen i nedovoljno poznat položaj vodopropusnih okršenih karbonatnih i vodonepropusnih siliciklastičnih stijena. Ubrzan rast razine Jadranskog mora od mlađeg pleistocena i tijekom holocena, kao i njegova relativna stagnacija posljednjih nekoliko milenija imale, uz geološku građu, su ključnu ulogu u recentnom položaju zona izviranja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Građevinski fakultet, Rijeka
