Naslov
Naknadni učinak kalcizacijskog sredstva na prinos i kvalitetu ozime pšenice
(Residual effect of liming material on yield and quality of winter wheat)

Autori
Dokladal, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Mjesto
Osijek

Datum
12.07

Godina
2018

Stranica
37

Mentor
Iljkić, Dario

Ključne riječi
kalcizacija ; pšenica ; prinos ; kvaliteta ; vremenske prilike
(liming ; wheat ; grain yield ; grain quality ; weather conditions)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj hidratiziranog vapna tri godine nakon primjene. U istraživanju je primjenjeno ukupno četiri tretmana: 0 t/ha (kontrola), 3, 5 t/ha, 7, 0 t/ha i 14 t/ha hidratiziranog vapna koje sadrži 72 % CaO, 2 % MgO i 21 % vezane vode. Analiza vremenskih prilika u ovom istraživanju temeljena je na ukupnim mjesečnim količinama oborina (mm) te na srednjim mjesečnim temperaturama zraka (°C). U radu su korištene i višegodišnje prosječne vrijednosti (VGP) za razdoblje 1971. – 1990. u svrhu usporedbe s analiziranom vegetacijom pšenice. Podaci su prikupljeni na meteorološkoj postaji Gradište (kod Županje) Državnog hidrometereološkog zavoda Republike Hrvatske. Vegetacijska sezona 2013./2014. je bila povoljna sa stajališta oborina i temperatura zraka. Tijekom gotovo cijelog razdoblja vegetacije količina oborina je bila iznad prosjeka dok se vrlo kratko sušno razdoblje dogodilo samo između lipnja i srpnja kada je i poželjno vrijeme s manje oborina uz više temperature zraka kako bi otpuštanje vode iz zrna bilo što bolje. U istom razdoblju prosječne temperature zraka su bile veće za 2, 1 °C u usporedbi s VGP. Istraživanje je pokazalo značajan utjecaj provedene kalcizacije na prinos i neke komponente prinosa. Statistički najniža vrijednost prinosa je utvrđena na kontrolnom tretmanu dok je najveća vrijednost utvrđena na najvećem tretmanu vapna pri čemu razlika iznosi oko 23 %. Tretman od 3, 5 t/ha nije bio statistički značajan tri godine nakon postavljanja pokusa s hidratiziranim vapnom dok je statistički značajno povećanje prinosa za 1, 10 t/ha i 1, 19 t/ha postignuto samo na tretmanima 7, 0 t/ha i 14, 0 t/ha u usporedbi s kontrolnim tretmanom. Glavni razlog povećanja prinosa se dogodio uslijed značajnog povećanja broja klasova po m2. Iako postoje razlike u pogledu nekih ispitivanih komponenata prinosa (masa 1000 zrna i hektolitarska masa) one nisu bile statistički značajne. Kalcizacija je značajno utjecala i na pokazatelje kvalitete zrna pšenice. U usporedbi s kontrolnim tretmanom statistički značajno povećanje je ostvareno u pogledu sadržaja proteina za gotovo 12 %, vlažnog glutena za oko 26 % i sedimentacije za otprilike 31 % ovisno o tretmanu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA