Naslov
Perfekcionizam i uključenost u učenje matematike: medijacijska uloga straha od matematike i samoefikasnosti
(Perfectionism and engagement in mathematics: mediational role of math anxiety and self-efficacy)

Autori
Pavlin-Bernardić, Nina ; Putarek, Vanja ; Zvonar, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4. Dani obrazovnih znanosti: Knjiga sažetaka / Puzić, Saša - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2018, 78-78

ISBN
978-953-6218-79-0

Skup
4. dani obrazovnih znanosti = 4th Days of Educational Sciences

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.10.2018. - 26.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
matematika, uključenost, perfekcionizam, samoefikasnost, strah od matematike
(math, engagement, perfectionism, self-efficacy, math anxiety)

Sažetak
Uključenost u nastavu smatra se jednim od najvažnijih obrazovnih ishoda, a odnosi se na aktivno sudjelovanje učenika u školskim aktivnostima te posvećenost obrazovnim ciljevima i učenju (Burch, Heller, Burch, Freed i Steed, 2015). Prema najčešćoj klasifikaciji, sastoji se od kognitivne, bihevioralne i emocionalne komponente (Fredericks, Blumenfeld i Paris, 2004). Kognitivna komponenta odnosi se na ulaganje truda u učenje korištenjem različitih kognitivnih i metakognitivnih strategija, bihevioralna na sudjelovanje u akademskim, socijalnim i ekstra-kurikularnim aktivnostima, a emocionalna na pozitivne i negativne emocije u interakcijama s nastavnicima, drugim učenicima i zadacima u školi. Na uključenost učenika, osim kontekstualnih, mogu djelovati različite motivacijske varijable i osobine ličnosti. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti medijacijsku ulogu straha od matematike i samoefikasnosti u matematici u odnosu između perfekcionizma i navedenih vrsta uključenosti. Pri tome je korištena konceptualizacija perfekcionizma prema kojoj se on može podijeliti na pozitivni i negativni (Terry-Short, Glynn Owens, Slade i Dewey, 1995). Pozitivni perfekcionizam odnosi se na težnju prema visokim, ali realnim i ostvarivim ciljevima, dok se negativni perfekcionizam odnosi na težnju ka ekstremno visokim ciljevima potaknutu visokom samokritičnošću, zabrinutošću zbog pogrešaka i stalnim osjećajem nesposobnosti da se postavljeni ciljevi postignu. U istraživanju je sudjelovalo 254 srednjoškolaca drugih i trećih razreda, koji su pohađali razrede s programom općeg smjera triju gimnazija u Križevcima, Koprivnici i Virovitici. Primijenjeni su upitnici koji su mjerili uključenost u učenje i nastavu matematike, samoefikasnost u matematici, strah od matematike te pozitivni i negativni perfekcionizam. Medijacijska analiza pokazala je statistički značajan direktan pozitivni efekt pozitivnog perfekcionizma na kognitivnu uključenost, kao i indirektan efekt od pozitivnog perfekcionizma preko samoefikasnosti na kognitivnu uključenost. Pokazao se i direktan efekt pozitivnog perfekcionizma na bihevioralnu uključenost, dok za emocionalnu uključenost nisu bili statistički značajni ni direktni ni indirektni efekti. Za negativan perfekcionizam pokazao se statistički značajan medijacijski efekt na kognitivnu uključenost preko straha od matematike i samoefikasnosti. Za bihevioralnu uključenost nije bilo statistički značajnih direktnih ni indirektnih efekata, dok se za emocionalnu uključenost pokazao statistički značajan efekt negativnog perfekcionizma preko straha od matematike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA