Pregled bibliografske jedinice broj: 96401
Radnička naselja u Zagrebu između ratova
Radnička naselja u Zagrebu između ratova // Hrvatski simpozij o preobrazbi industrijskog nasljeđa u novu urbano-pejsažnu scenografiju.Grad za 21. stoljeće. Zbornik. / Mirjana Goršić (ur.).
Karlovac: Društvo arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac (DAGGK), 2001. str. 226-240
CROSBI ID: 96401 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Radnička naselja u Zagrebu između ratova
(Workers' settlements in Zagreb between the wars)
Autori
Radović Mahečić, Darja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Hrvatski simpozij o preobrazbi industrijskog nasljeđa u novu urbano-pejsažnu scenografiju.Grad za 21. stoljeće. Zbornik.
Urednik/ci
Mirjana Goršić
Izdavač
Društvo arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac (DAGGK)
Grad
Karlovac
Godina
2001
Raspon stranica
226-240
ISBN
953-98745-0-5
Ključne riječi
Zagreb, stambena arhitektura, činovničke kolonije, idealna zajednica, vrtni grad
(Zagreb, housing architecture, clerical colonies, ideal community, garden town)
Sažetak
Iako građena i ranije, u razdoblju između dva svjetska rata u Zagrebu se posebno intenzivno programski grade radnička naselja. U početku dvadesetih godina 20. st. Zagreb se razvija u industrijsko i administrativno središte nove države, a velik prirast stanovništva gradnjom malih stanova rješava Gradska općina i inženjeri Gradskog građevnog ureda. U tom razdoblju grad Zagreb ma socijalnu politiku jasnog sveobuhvatnog programa: nabavljaju se zemljišta za parcelaciju, podupiru se privatne parcelacije, osniva se Gradska štedionica i grade mali stanovi za siromašno pučanstvo (kao pojedinačne najamne kuće ili kao stambene kolonije). Od tridesetih godina stanovanje se još intenzivnije koristi kao poligon za arhitektonsko eksperimentiranje, što je posebno izraženo kod arhitekata grupe "Zemlja" i "Radna grupa Zagreb", te ponovno prevladavaju privatni investitori. Međuratno razdoblje kulminiralo je spojem strogih građevnih uvjeta gradske općine i dobrih projekata generacije arhitekata koji su zastupali afirmirane teorije modernog pokreta: niskim činovničkim naseljima Prve hrvatske štedionice na Trešnjevci, čiji je stambeni tip projektirao i teoretski ga u svojim knjigama o stanovanju argumentirao Zdenko Strižić, te i danas atraktivnim Cvjetnim naseljem uz rijeku Savu arhitekta Vlade Antolića.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
00200103
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Profili:
Darja Radović Mahečić
(autor)