ࡱ> Ѱ( / 0DArialngs0XX@0 0DTahomags0XX@0 0" DWingdings0XX@0 0 A . @n?" dd@  @@`` }"           >>**HH,,,,**>>  **>> HHHH,,HH,,HH,, 5 5 0AA@83ʚ;ʚ;g4TdTd< 0*ppp@ <4dddd$w 0X0 80___PPT10 pp?  %4Arhivsko gradivo u funkciji istra~ivanja i estetskog izri aja kulturne baatine odgojitelja i u itelja gg(7 mr. sc. Goran Pavelin Zadar, 13. i 14.svibnja 2011. &8>!Arhivsko gradivo i uporaba Uporaba arhivskog gradiva - glavni razlogom postojanja i nastanka arhiva. Gradivo se uva, atiti i obrauje upravo zato da bi se koristilo, sada ili u budunosti, zbog svoje dokazne ili obavijesne vrijednosti. (K Arhivsko gradivo i uporaba,Definiciju arhivskog gradiva donosi va~ei Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, NN 105/97: - arhivsko gradivo zapisi ili dokumenti od trajnog zna enja za kulturu, povijest i druge znanosti. - svi korisnici imaju pravo na koriatenje javnoga arhivskoga gradiva pod jednakim uvjetima, - javno arhivsko gradivo daje na koriatenje u slu~bene svrhe, za znanstveno istra~ivanje i u publicisti ke svrhe, za potrebe nastave, za izlo~be i objavljivanje, radi ostvarenja ili zaatite osobnih prava i u druge opravdane svrhe. F^ZZZ-1Arhivsko gradivo i uporabanDolazak u arhiv: uporaba literature koja spaja arhive i korisnike. Obavijesna pomagala - kao sredstvo komunikacije, poruke sti~u od davatelja do primatelja. Kako arhiv komunicira s korisnicima? Korisnici naj eae nisu u stanju precizno definirati predmet koji ih zanima, dokument ili informaciju koju tra~e. 8Z8D<# :!!Arhivsko gradivo i uporabaNaaa arhivisti ka literatura ne samo da se ne bavi korisnicima, ona se ne bavi niti na inima educiranja korisnika. Djecu u ni~im razredima osnovnih akola se poti e na u lanjenje u knji~nice, vodi ih se u muzeje, educira ih se da budu konzumenti knji~nica i muzeja. Djecu se ne vodi u arhive, njih se ne odgaja da budu budui korisnici arhiva. S odraslima situacija nije niata bolja. ZBsuSuradnja arhiva s nastavom Sedamdesetih godina proalog stoljea zapo inju intenzivnije teorijske rasprave o kulturno-prosvjetnoj djelatnosti arhiva. Te~iate ostvarenja - Za polazianu osnovu uzima se demokratizacije kulture u vidu revalorizacije kulturne baatine. Stavlja se naglasak na spomeni ko blago te njegovu interpretaciju u historiografiji, publicistici i ostalom kulturno  prosvjetnom ~ivotu. ~Z~,-NSuradnja arhiva s nastavomPromialjanje o suradnji arhiva a nastavom ide u nekoliko to aka: Reforma nastave ima te~iti modernizaciji nastavnog procesa i suvremenoj znanstveno  egzaktnoj interpretaciji nastavnog gradiva. Nastavne institucije moraju znati: ato ima arhivska ustanova mo~e ponuditi i pru~iti u odreenom razdoblju, a arhivi im u tom mogu olakaati putem odgovarajuih pismenih informacijaxZx"Suradnja arhiva s nastavomUz postojee vodi e i kroz arhivsku gradivo, tematske vodi e i druga arhivska znanstveno obavijesna pomagala, mogue su specijalne informacije baa i za nastavne potrebe Suradnja nastave s arhivom urodila je osamdesetih godina uvoenjem arhivistike u srednjoakolski sustav ( barem u dijelu hrvatskih gimnazijskih programa ). Ipak, po etkom 90.-ih godina ovi trendovi se gase. {Z{ PArhivsko gradivo u virtualnom okru~enju ))U novije vrijeme, meutim, uspostavom mre~nog informacijskog sustava ARHINET za opis, obradu i upravljanje arhivskim gradivom, omoguen je i on-line pristup podacima o arhivskim zapisima koji se uvaju u dr~avnim i drugim arhivima. Putem digitalnog arhiva mo~emo upoznati digitalizirane dokumente iz proalosti. Tu nam se otvara pisana, slikovna, snimljena, i na druge na ine dokumentirana arhivska baatina u svom izvornom obliku ARHINET je poduprt od strane Ministarstva kulture RH za nacionalni projekt 2007. a 2008. postaje dio Operativnog plana provedbe e-Hrvatska za 2008.-u godinu. VPPPPPU SOdrednice kurikuluma i poticaj odgoja za arhive - podloga znanstvene utemeljenosti  TR ( @Strategija za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predakolski odgoj, ope obvezno i srednjoakolsko obrazovanje za odgojno obrazovne ciljeve djece i mladih poti e: promicanje vrijednosti o uvanja nacionalne baatine, lokalnog i regionalnog kulturnog naslijea, afirmiranja povijesno-kulturnih ste evina u vlastitom ~ivotnom okru~enju. Druatveno pedagoaka va~nost odgoja za arhive nije dovoljno nau avana i bila je dugo zapostavljana kako teorijsko pedagoakih razrada uporabe arhiva tako i njegovog prakti nog ostvarenja. Znanstvena istra~ivanja i iskustva su malobrojna. <PmP3Pu+  BPregled dosadaanjih istra~ivanja "" Kona ni cilj arhivske djelatnost jest usluga korisnika. Ve Meunarodno arhivsko Vijee u vlastite ciljeve ubraja one koji se odnose na olakaavanje interpretacije i koriatenja arhivskih dokumenata na na in da njihov sadr~aj bude poznat airoj javnosti te poticanje dostupnosti gradiva, posebno primjenom informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Posljednjih dvadesetak godina slijede brojna inozemna recentna istra~ivanja, uklju uju se rasprave o profesionalnom identitetu arhivista. 0PcPP#@Pregled dosadaanjih istra~ivanja!!Ve 1986. Ken Osborne razvija diskusiju o profesionalnoj ulozi arhivista, utemeljenoj u funkciji stru njaka povijesnog istra~ivanja, upravljanja zapisima i u zaatiti arhivalija, ali zagovara i obnovljenu ulogu arhivista u procesu kanadskog odgojno obrazovnog programa. Ken Osborne,  Archives in the Classrom , Archivaria 23 (Winter 1986-87): 16-40. @VV  c   @Pregled dosadaanjih istra~ivanja!!Joa je aktualnija Sharon Cook, zagovornica primarnih izvora arhivskih dokumenata primjenjivih u u ionici. Sharon Anne Cook, Connecting Archives and the Classrom , Archivaria 44 (Fall 1997):102.-17 U S.A.D.-u, Marcus Robyns, naglaaava aktivniju ulogu arhivista u edukaciji studenata, naro ito u va~nosti vjeatine kriti kog mialjenja. Marcus Robyns: The Archivist as Educator: Integrating Critical Thinking Skills into Historical Research Methods Instruction,  American Archivist 64 ( Winter 2001): 363-84. jjPdPPPidS  s       @Pregled dosadaanjih istra~ivanja!!HMnogi su arhivi rano prepoznali da su upravo u itelji i provoditelji programa institucija koje obrazuju ljude u najranijoj dobi veliki korisni ki potencijal za virtualne zbirke primarnih izvora. Danas se komunikacija kulturnog naslijea, pa tako arhivskog gradiva mijenja zahvaljujui internetu. Prednost elektroni kih informacijskih sustava - poboljaano pretra~ivanje informacija, brza i jeftina komunikacija, mogunost viaestrukog koriatenja. Ovo je arhivima nametnulo imperativ pru~anja raznovrsnijih i kvalitetnijih informacija korisnicima. %Z% @Pregled dosadaanjih istra~ivanjadAnne Gilliand  Swetland ve 1998. meu prvima prepoznaje brojnost razvojnih pravaca. Uporabom arhivalija u obrazovnom procesu te primjenom novih tehnologija autorica preuzima vodstvo u poveanom uklju enju primarnih izvora u u ionicama: Anne Gilliand-Swetland An Explanation of K-12 User Needs for Digital Primary Source Materials , American Archivist 61, no.1 (1998): 136-57. - Posebno je uo avanje trendova studenta usredoto enih na u enje, a optimisti nih uporabom multimedijskih tehnologija ili ra unalom potpomognutog u enja, kao dodatka tradicionalnom na inu pou avanja. - Praenje navedene studije je korisno jer raspravlja o pilot projektu fokusiranom na u itelje, prenositelje znanja, promicatelja uspjeanosti uporabe primarnih izvora arhivskih zbirki pou avanjem u u ioni kom okru~ju. TVPPPBP2I      @Pregled dosadaanjih istra~ivanja!!0 Edukacijska literatura zadnjih pet godina intenzivno po ovom pitanju daje vlastiti doprinos tiskajui knjige, stotine lanaka i nastavnih priru nika te na brojenim Internet stranicama posveuje temu uklju ivanja primarnih izvora u u ioni ku nastavu. Zaato je zna ajan interes edukatora za arhivalije? Splet pedagoakih teorija o va~nosti u enja utemeljenog na istra~ivanju (inquiry based learning) cilja na uporabu primarnih materijala u brojnim u ionicama primarnih i sekundarnih akolskih sustava. Istra~ivanje je bilo koja aktivnost potpomognuto izlu enim podrazumijevanjem iskustva  Richard H.Audet, Inquiry: A Continuum of Ideas, Issues, and Practices in Integrating Across the Curriclum, ed.Richard H.Audet and Linda K. Jordan ( Thousand Oaks, California:Corvin press,2005),6.|PPPPPPTJ [' J     DU enje utemeljeno na istra~ivanju ##j koncept usmjerava i fokusira na postavljanje dobrih pitanja, a ne toliko pronalasku kona nih odgovora. Hrabri na razmialjanje o mnogostrukim perspektivama, i ato je najva~nije, na kriti ko razmialjanje o predmetu vlastitih interesa. U osvitu 20.st., progresivni obnovitelj odgoja John Dewey je stavio naglasak na te~iate djetetova do~ivljaja svojom raspravom Iskustvo i Edukacija. U povijesti se, primjerice, istra~ivanje bazirano na u enju ostvaruje prebacivanjem seta podataka iz ud~beni kih interpretacija povijesnih dogaaja na stranu, te dola~enja do vlastitih zaklju aka - propitivanjem primarnih dokumenata poput pisama, politi kih crtia, vladinih izvijeaa, ili fotografija. @Pj6,BPrednosti istra~iva kih koncepata"" Pomaganje studentima razvijanjem mentalnih shema a ne samo isticanje injeni nog znanja. Eksperti vlastitog podru ja imaju mnogo organiziranje sheme, bolje razumijevanje klju nih koncepata podru ja te razvijenije shvaanje trenutka i na ina za primjenu tih koncepata. U enje kroz otkrivanje, poma~e studentima u razvoju ovih kognitivnih okvira. Linda S.Levstik and Keith C., Barton, Doing History: Investigating with Children in Elementary and Middle Schools ( Manwah,N.J.:Lawrence Erblaum Assocaites, 20005), 16 RPZPPZj   $ BPrednosti istra~iva kih koncepata""u svijetu je univerzum znanja u eksponencijalnom porastu. Postoji li univerzalna metoda ? Vjeatine otkrivanja i analiziranja informacija trebaju ii prema pridru~ivanju k ostalim informacijskim sadr~ajima. Internet, sa svojim ogromnim koli inama informacija postaje mnogima prvo mjesto u tra~enju odgovora. Obi aj postavljanja upita, evaluacije i procjene informacija je naro ito va~an u stjecanju osnovnog obrazovanja. Vjeatine nau ene na u ioni kom istra~ivanju uobli uje hipoteze, omoguuju ispitivanje ste eno mudroau, istra~ivanje sirovih podataka, zabavu u razli itim perspektivama, generiranje zaklju aka. Rad studenata i u enika na u ioni kom istra~ivanju ide od smjera nastavnik  student ili u itelj u enik i podrazumijeva profesionalizaciju struke. PBPrednosti istra~iva kih koncepata""rVjeatine koje se stje u kroz istra~ivanje putem u enja imaju studente pripremiti za karijere u akademskom svijetu. Kriti ko mialjenje promi e ne samo kreativnost, ve i analiti ki koncept tema i sagledavanja razli itih aspekata, upravljanja, prihvatljivijih rjeaenja u zasnivanju radnih mjesta i kriti ke evaluacije. U kona nici, zagovor za istra~ivanje koncepata sugerira da, ova metoda pobuuje anga~man, priznatija je studentima, roditeljima, i u iteljima. Studenti postaju aktivniji, sudjeluju u edukaciji i teoretski postaju viae oduaevljeni u procesu. Istra~iva ki koncept i uporaba primarnih dokumenata im jam i studij i povijesno marginaliziranih grupa, pojedina ni ud~benik rijetko mo~e pokriti razli itosti u dubini. Istra~iva ki projekti, mogu naro ito hrabriti zajednice, zajedni ku suradnju i odgojno u eae. :P:BPrednosti istra~iva kih koncepata"" Istra~iva ki projekti mogu biti zanimljivi i poticajni u iteljima, dajui im nove na ine istra~iva kih standarda u kurikulumskim temama. Budui edukatori u itelja i odgojitelja bi trebali svoj stru no-znanstveni diskurs temeljiti uporabom primarnih resursa, na tekstovima slu~benih dokumenata, a ne samo pouzdavanjem na objavljene izvore. Iz ameri ke edukacijske literature izlazi na vidjelo uva~avanje mnogih u itelja o vrednovanju uporabe primarnih izvora u u ionici po pitanju razigravanja maate i estetskog izri aja svojih studenata podupiranjem kriti kog mialjenja. Meutim, ostaje temeljno pitanje - odabir materijala za podu avanje. LPTPP1PPu &!BPrednosti istra~iva kih koncepata""Stru no-znanstveni lanci nude na ine rjeaenja ovog problema predla~ui uporabu jednog ili dva opse~na dekonstekstualizirnog dokumenta. Studije potvruju da u itelji ne obraaju pozornost dovoenjem pedagoake dokumentacije u vezu s arhivskim zbirkama, integralnim materijalima za didakti ko-metodi ko oblikovanje nastavnog podu avanja. Je li razlog navedenom upuenost za virtualne arhive, na mjesta s puno manjim brojem dekontekstualiziranih dokumenata ? Z,i-*Mogunosti za arhive 8Arhivskim rje nikom postavljeno: Kome je ovaj dokument namijenjen za uporabu? Zaato je netko trebao zapisati ovu informaciju? Zaato je stvaratelj ovog dokumenta izabrao zapisati ovu informaciju baa na ovakav na in? Koliko nastavnici tra~e od svojih studenata dublji uvid u pitanja autenti nosti, primjerice, provenijencije dokumenta ili zbirke? Koliko studenta upuuju na radoznalost, a time i na mogunost eventualnog odmaka od kustodijalne povijesti te izravnog dovoenja u vezu s onim ato bi nazvali autenti noau samog dokumenta ? P _'"(Mogunosti za arhive Rezultati novijih istra~ivanja ukazuju na redovito pouzdavanje edukatora na publicirane primarne izvore za uporabu u nastavi. Dolazi do propitivanje nove uloge arhiva. To bi se ostvarivalo: Radom s u iteljima u pronalasku odgovarajuih resursa za uporabu u nastavi Uklju ivanjem arhivskih stru njaka u podu avanje za rad nad primarnim izvorima kod odgojitelja, u itelja, i nastavnika FZZZTUklju ivanje arhivskih izvora u edukaciju ++Kako se arhivisti mogu nadati boljoj usluzi u iteljima i pomoi im pronai odgovarajue primarne materijale za njihovu nastavu ? 1.Razumijevanje vrlo preciznih zahtjeva u itelja. U itelji su razli iti profilom od ostalih istra~iva a. Oni iziskuju potrebe kojih e arhivista teako intuitivno osjetiti. U itelji i odgajatelji stavljaju veliki naglasak va~nosti na mogunost integriranja primarnih materijala u nacionalni kurikulum. Edukacijska literatura isti e prakti ne potrebe u itelja i odgajatelja, potrebe pronalaska dokumenta koji e zahvatiti maatu. Literatura otkriva neke prijedloge, uklju ujui primjenu dokumenta lokalnih zajednica, povijesnih zapisa o ~ivotu djece iz proalosti, predmeta za vizualnu analizu, materijale & TPP_PP00(#RUklju ivanje arhivskih izvora u edukaciju**R2.Prilagoavanje dje joj pa~nji, a sukladno njihovim mogunostima, njihovoj razini itanja, a gdje dokumenti ne smiju biti dugi ili ne itljivi ili oni u kojima je mnogo nepoznate terminologije ( itkost, aarenilo, kratkoa, lakoa itanja, zapamivanja ) Ova korisni ka grupa obiluje sa dosta druga ijim potrebama negoli istra~iva i kojima mnogi arhivisti stoje na raspolaganju dobro uvje~bani kao njihovi vjeati pomonici. "ZBhRUklju ivanje arhivskih izvora u edukaciju**NMnoge akole unose na vlastite web stranice kurikulumske informacije. Lokalne organizacije u itelja se mogu takoer uklju iti iskazom vlastitih prijedloga ili davanjem povratne informacije glede predlo~enog arhivskog programa. Pedagoaka literatura tek pomalo otvara uvid u praksu poti ui posjete arhivskim spremiatima za istra~ivanje primarne dokumentacije. Mnoga arhivska spremiata posjeduju vlastite informacije o svojoj lokalnoj zajednici, unikatnu dokumentaciju lokalne povijesti i kulture. Brza dostupnost dokumenata o lokalnoj povijesti edukatorima omoguuje nau avanje tema nacionalne i lokalne povijesti, integriranih i va~nih imbenika brojnih nacionalnih kurikuluma. P,+ d )$RUklju ivanje arhivskih izvora u edukaciju**Potrebe za lokalnim zanimljivostima takoer predstavljaju potencijal pridru~ivanja studentskih interesa posadaanjenjem vrlo dalekih dogaaja. Razvijanjem interesa u potrazi za intrigirajuom dokumentacijom postavlja se jasan prioritet. Djeca mogu biti zainteresirana u promatranju povijesnih fotografija vlastitog zavi aja, primjerice, njegova razvoja i promjene nZnhRUklju ivanje arhivskih izvora u edukaciju**Mnoga arhivska spremiata, posebno u manjim zajednicama, o ituju svoju va~nost primjenom materijala za natjecanja iz lokalne povijesti. Arhivisti ~ele razumjeti na koji na in profesori i studenti rabe primarne resurse, koje su vrste dokumenta rabili pri svojim istra~ivanjima, gdje su ih pronalazili, i kako su ih koristili. Razumijevanjem ovoga mo~e itekako pomoi arhivistima formirati radionicu za u itelje, usmjerenu na podru je arhivskog istra~ivanja, koje je studentima naro ito teako. Akademski arhivisti mogu dati ponude slu~bom za edukaciju studenata i pripomaganjem u itelja. Ove grupe bi imale usvojiti osnovne arhivske principe, uvesti budue u itelje u pronala~enje materijala spremljenog u arhivima, i ponuditi neke strategije za njihov smjeataj. PRUklju ivanje arhivskih izvora u edukaciju**0Povijesno druatvo Maryland je jedno od vodeih nosilaca arhivskog gradiva u tu svrhu, ponudom radionica za u itelje u iznala~enju primarnih izvora u razli itim kurikuklumskim podru jima. Ta e izobrazba biti namijenjena pojedinim akolama, pru~anjem usluga i obrazovanjem prilagoenom potrebama tih akola. Vrsta edukacije mo~e biti posebno uspjeana ukoliko se arhivska spremiata otvore lokalnim akolskim uredima, prilagoenim podu avanju utemeljenom na lokalnom kurikulumu, a ponuenog kontinuiranim ugledom edukacije u radu u itelja.P>" ?Zaklju ci    Suradnja sa akolama e biti mnogo uspjeanija ako postoji solidna veza arhiva s nastavom. Studentima bi arhiv, uz fakultet, morao biti drugi nastavni dom, arhivska itaonica s knji~nicom glavno mjesto priprema za seminare i ispite. Izrada barem dijela seminarskih radova, kao i najveeg dijela magistarskih radova i disertacija mo~e biti vezana uz uporabu arhivskog gradiva. Usavraavanjem ovakvih veza i suradnje nastavnici i akole, s jedne strane, unaprjeuju odgojno  obrazovne procese a s druge, postaju va~an imbenik stvaranja i ja anja opedruatvene brige o arhivskom gradivu, kao nacionalnom dokumentarnom i spomeni kom blagu. 2P}PP*%Zaklju ci   @`kolskim odgojem i obrazovanjem se u najaire slojeve graana vrae usauje spoznaja o poatovanju i zaatiti arhivskog blaga, kao i ostalog nacionalnog spomeni kog fundusa. Odgoj za arhive mora biti osnova suvremenog razvoja svake zemlje. Tim odgojem bi se trebali obuhvatiti ljudi svih dobi. Da bi se u inio vei zaokret posebno mjesto zauzima odgoj mlade generacije po evai s djecom predakolske i akolske dobi. P*  0` 33PP` 13` 3333` Q_{` 333fpKNāvI` j@v۩ῑ΂H>?" dd@,?n<d@ `7 `2@`7``2 n?" dd@   @@``PR    @ ` ` p>> J B   (    <؃" 4 0  Tdd" 4 0  <"U_ 4 0  T8d">& 4 0  Nt"P 4 0  < "p 4 0  C xh?d?"bUv 4 0   < #" `   b.Kliknite da biste uredili stil naslova matrice/ /   0 "   Kliknite da biste uredili stilove teksta matrice Druga razina Trea razina etvrta razina Peta razina1    f   64 "]}  F*0   6@ "] }   H*0   6ذ "]T}  H*0B  s *޽h ? 333380___PPT10.(г% Prelivi   0   0  (  T +  "+bb P@ # "Dwoh  s *"PP  Bd" P@bb P 0  # "Nyh  s *"P    Bd"P 0 z   <" a*h   s *"    f?d?"+)   B ?#" ` p  b.Kliknite da biste uredili stil naslova matrice/ /   0 " `    e1Kliknite da biste uredili stil podnaslova matrice2 2  6@ "`p   J* 0  6 "`p   L*"0  6| "`  L*"0B  s *޽h ? 333380___PPT10.(г% 0L0  0(  x  c $@  p  x  c $  `    H  0޽h ? 33___PPT10i.B\+D=' = @B +  0L0 0 0(   x  c $@M     x  c $N    H  0޽h ? 33___PPT10i.PX +D=' = @B +$  0  $(  r  S      r  S ȸ    H  0޽h ? 333380___PPT10.\#N  0L0 P0(  x  c $Xl     x  c $0m    H  0޽h ? 33___PPT10i.@8+D=' = @B +$  0  $(  r  S       r  S 07    H  0޽h ? 333380___PPT10.\  0L0 `0(  x  c $D}     x  c $~    H  0޽h ? 33___PPT10i.s&v+D=' = @B +  0L0  0(   x  c $     x  c $h    H  0޽h ? 33___PPT10i.pw+D=' = @B +$  0  $(  r  S $'     r  S  O    H  0޽h ? 333380___PPT10.\*  0L0 (0(  (x ( c $l     x ( c $D    H ( 0޽h ? 33___PPT10i.0 +D=' = @B +  0L0 $0(  $x $ c $L     x $ c $$    H $ 0޽h ? 33___PPT10i..+D=' = @B +  0L0 ,0(  ,x , c $x     x , c $P    H , 0޽h ? 33___PPT10i.0+D=' = @B +$  0  $(  r  S F     r  S A    H  0޽h ? 333380___PPT10.\0o|  0L0 00(  0x 0 c $     x 0 c $ش    H 0 0޽h ? 33___PPT10i.d+D=' = @B +  0L0 40(  4x 4 c $     x 4 c $    H 4 0޽h ? 33___PPT10i.+D=' = @B +  0L0 80(  8x 8 c $*     x 8 c $+    H 8 0޽h ? 33___PPT10i.+D=' = @B +  0L0 <0(  <x < c $:     x < c $p0    H < 0޽h ? 33___PPT10i.p +D=' = @B +  0L0 D0(  Dx D c $c     x D c $d   H D 0޽h ? 33___PPT10i.`to+D=' = @B +  0L0 @P0(  Px P c $     x P c $    H P 0޽h ? 33___PPT10i.c)+D=' = @B +$  0  $(  r  S      r  S 4    H  0޽h ? 333380___PPT10.\pvF  0L0 PT0(  Tx T c $     x T c $$    H T 0޽h ? 33___PPT10i.`+z*+D=' = @B +  0L0 `X0(  Xx X c $     x X c $輅    H X 0޽h ? 33___PPT10i.~++D=' = @B +$  0  $(  r  S <      r  S `    H  0޽h ? 333380___PPT10.\0e  0L0 p\0(  \x \ c $Ʌ     x \ c $ʅ    H \ 0޽h ? 33___PPT10i.-+D=' = @B +$  0  $(  r  S P(     r  S     H  0޽h ? 333380___PPT10.\`  0L0 `0(  `x ` c $܅     x ` c $݅    H ` 0޽h ? 33___PPT10i.e.+D=' = @B +$  0  $(  r  S $ w   r  S >    H  0޽h ? 333380___PPT10.\"}  0 @ $(  r  S h     r  S @    H  0޽h ? 3333___PPT10i.jC+D=' = @B +$  0 0 $(  r  S J     r  S xN    H  0޽h ? 333380___PPT10.\0qk}  0 ` $(  r  S |      r  S T    H  0޽h ? 3333___PPT10i.5F+D=' = @B +}  0  $(  r  S d     r  S <    H  0޽h ? 3333___PPT10i.@ +D=' = @B +}  0  $(  r  S p!     r  S H"    H  0޽h ? 3333___PPT10i.^w+D=' = @B +$  0 @ $(  r  S T     r  S 8Z    H  0޽h ? 333380___PPT10.\`nr U*}&MHoDٰ p$Qx&P s.Z*1Oh+'0 9 hp   Slajd 1 Home UserBlends Home User6Microsoft Office PowerPoint@@,@ܿ\G8g  Q  y--$xx--'33--$,4 4 ,,--'-::--$ , 5 5 , ,--ff--$ , 5 5 , ,----$ , 55, ,----$,55,,----$,55,,----$,55,,---'--$4<<44--'---$ 3 <<3 3--X--$3<<33--݌--$3<<33----$3<<33----$3<<33----$3<<33----$3<<33---'QA   2( ~~ll[[JJ99%%rraaOO>>--xxffUUDD5678&'() 0123 !"4$+,-./&'() * !"#$%  '--$ * = = * *--'---$89988-- --$89988--"""--$89988--$$$--$89 9 88--&&&--$ 8 9 9 8 8--)))--$ 8 9 9 8 8--+++--$ 8 9 9 8 8-------$ 8 998 8--000--$89988--222--$89988--444--$89988--666--$89988--888--$89988--:::--$89988--===--$89988--???--$89988--AAA--$89988--CCC--$89988--EEE--$89988--HHH--$89988--JJJ--$89988--LLL--$89988--NNN--$89988--QQQ--$89988--SSS--$89 9 88--UUU--$ 8 9!9!8 8--WWW--$!8!9"9"8!8--YYY--$"8"9#9#8"8--[[[--$#8#9$9$8#8--]]]--$$8$9%9%8$8--___--$%8%9&9&8%8--aaa--$&8&9'9'8&8--ddd--$'8'9(9(8'8--fff--$(8(9)9)8(8--hhh--$)8)9*9*8)8--jjj--$*8*9+9+8*8--lll--$+8+9,9,8+8--nnn--$,8,9-9-8,8--ppp--$-8-9.9.8-8--sss--$.8.9/9/8.8--uuu--$/8/90908/8--www--$0809191808--zzz--$1819292818--|||--$2829393828--~~~--$3839494838----$4849595848----$5859696858----$6869797868----$7879898878----$8889999888----$9899:9:898----$:8:9;9;8:8----$;8;9<9<8;8----$<8<9=9=8<8----$=8=9>9>8=8----$>8>9?9?8>8----$?8?9@9@8?8----$@8@9A9A8@8----$A8A9B9B8A8----$B8B9C9C8B8----$C8C9D9D8C8----$D8D9E9E8D8----$E8E9G9G8E8----$G8G9H9H8G8----$H8H9I9I8H8----$I8I9J9J8I8----$J8J9K9K8J8----$K8K9L9L8K8----$L8L9M9M8L8----$M8M9N9N8M8----$N8N9O9O8N8----$O8O9P9P8O8----$P8P9Q9Q8P8----$Q8Q9S9S8Q8----$S8S9T9T8S8----$T8T9V9V8T8----$V8V9W9W8V8----$W8W9Y9Y8W8----$Y8Y9Z9Z8Y8----$Z8Z9[9[8Z8----$[8[9]9]8[8----$]8]9^9^8]8----$^8^9`9`8^8----$`8`9a9a8`8----$a8a9c9c8a8----$c8c9d9d8c8----$d8d9f9f8d8----$f8f9h9h8f8----$h8h9j9j8h8----$j8j9l9l8j8----$l8l9n9n8l8----$n8n9p9p8n8----$p8p9r9r8p8----$r8r9t9t8r8----$t8t9w9w8t8----$w8w9y9y8w8----$y8y9{9{8y8----${8{998{8----$89988----$89988----$89988----$89988----$89988----$89988---'@"Tahoma-. 3312 !Arhivsko gradivo u funkciji ."System;-@"Tahoma-. 332 istra,.-@"Tahoma-. 33 2 *.-@"Tahoma-. 33*2 .ivanja i estetskog izri.-@"Tahoma-. 33 2 c.-@"Tahoma-. 33 2 aja .-@"Tahoma-. 332 ) kulturne ba.-@"Tahoma-. 33 2 )J.-@"Tahoma-. 33$2 )Ntine odgojitelja i i.-@"Tahoma-. 33 2 4Gu.-@"Tahoma-. 33 2 4Lc.-@"Tahoma-. 332 4Pitelja .-@"Tahoma-.  2 LCmr.-@"Tahoma-.  2 LL. .-@"Tahoma-.  2 LPsc.-@"Tahoma-. 2 LV. Goran .-@"Tahoma-. 2 LpPavelin .-@"Tahoma-. 2 TwZadar, .-@"Tahoma-. (2 ^T13. i 14.svibnja 2011..-՜.+,0    DProjekcija na zaslonuHome2  $ArialTahoma WingdingsPrelivigArhivsko gradivo u funkciji istraivanja i estetskog izriaja kulturne batine odgojitelja i uitelja Arhivsko gradivo i uporaba Arhivsko gradivo i uporabaArhivsko gradivo i uporabaArhivsko gradivo i uporabaSuradnja arhiva s nastavom Suradnja arhiva s nastavomSuradnja arhiva s nastavom)Arhivsko gradivo u virtualnom okruenju TOdrednice kurikuluma i poticaj odgoja za arhive - podloga znanstvene utemeljenosti "Pregled dosadanjih istraivanja !Pregled dosadanjih istraivanja!Pregled dosadanjih istraivanja!Pregled dosadanjih istraivanja!Pregled dosadanjih istraivanja!Pregled dosadanjih istraivanja#Uenje utemeljeno na istraivanju "Prednosti istraivakih koncepata"Prednosti istraivakih koncepata"Prednosti istraivakih koncepata"Prednosti istraivakih koncepata"Prednosti istraivakih koncepataMogunosti za arhive Mogunosti za arhive+Ukljuivanje arhivskih izvora u edukaciju *Ukljuivanje arhivskih izvora u edukaciju*Ukljuivanje arhivskih izvora u edukaciju*Ukljuivanje arhivskih izvora u edukaciju*Ukljuivanje arhivskih izvora u edukaciju*Ukljuivanje arhivskih izvora u edukaciju Zakljuci Zakljuci Koriteni fontoviPredloak dizajnaNaslovi slajdova !_ sHome UserHome User  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root EntrydO)Current UserSummaryInformation(P9PowerPoint Document(2DocumentSummaryInformation8Root EntrydO)P^blCurrent UserSSummaryInformation(P9PowerPoint Document(2)_gpavelin@unizd.hrgpavelin@unizd.hr