Pregled bibliografske jedinice broj: 963656
TEORIJSKE ODREDNICE I PRAKTIČNE IMPLIKACIJE UVOĐENJA ODNOSA S JAVNOŠĆU U MUZEJE
TEORIJSKE ODREDNICE I PRAKTIČNE IMPLIKACIJE UVOĐENJA ODNOSA S JAVNOŠĆU U MUZEJE // III. KONGRES MUZEALACA HRVATSKE s međunarodnim sudjelovanjem / Arko Pijevac, Milvana ; Latinović, Slađana (ur.).
Opatija: Hrvatsko muzejsko društvo, 2017. str. 277-293 (plenarno, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 963656 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
TEORIJSKE ODREDNICE I PRAKTIČNE IMPLIKACIJE
UVOĐENJA ODNOSA S JAVNOŠĆU U MUZEJE
(THEORETICAL GUIDELINES AND PRACTICAL IMPLICATIONS
OF INTRODUCING PUBLIC RELATIONS INTO MUSEUMS)
Autori
Pavelin, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
III. KONGRES MUZEALACA HRVATSKE s međunarodnim sudjelovanjem
/ Arko Pijevac, Milvana ; Latinović, Slađana - Opatija : Hrvatsko muzejsko društvo, 2017, 277-293
ISBN
978-953-8204-00-5
Skup
III. KONGRES MUZEALACA HRVATSKE s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 08.10.2014. - 11.10.2014
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
komunikacija, javnost, odnosi s javnošću, marketing, muzej.
(communication, public, public relations, marketing, museum)
Sažetak
Univerzalna ljudska potreba jest spajanje s ljudima i vremenom kroz memoriju. Simbolički aspekti uspostave i funkcioniranja muzeja traže ulazak u muzej, potrebu da ga vidimo, čujemo i gotovo dodirnemo da bismo došli u neko daleko mjesto ili događaj. Muzeji tako pronalaze razne oblike komunikacije da bi uspostavili kontakt s javnošću i skrenuli pozornost na vrijednost pohranjenih muzealija. Uspješnost pojedinih oblika komunikacije očituje se suradnjom muzeja i komunikacijskih medija te komunikacijom između muzeja i raznih javnosti. Muzej mora misliti o sebi ne samo kao o proizvoditelju usluga, već kao o nekom tko lobira kod posjetitelja ili korisnika, i to tako što će raditi stvari koje će privući ljude da intenziviraju s njim suradnju, uvjeravajući ih u vlastitu esencijalnu važnost. Primjenom koncepata teorija i modela odnosa s javnostima, današnji muzej ide prema dosljednijem definiranju vlastitih ciljeva, komuniciranju s više svježine te vlastite specifičnosti putem dobrih komunikacijskih programa, publiciteta, oglašavanja, organiziranja javnih programa te iskaza relevantnosti u suvremenom životu. U tom kontekstu, odnosi muzeja s javnostima su sinonim za znanstveno vođeni dio rješavanja problema i proces promjena u muzeju. Proces upravljanja institucijom polazi od definiranja problema u odnosima s javnostima muzeja – metodologijom korištenog istraživanja i analiza relevantnih podataka ; strateškog planiranja i programiranja ; poduzimanja akcije i komuniciranja, tj. strategija oblikovanja poruka (provedba) te procjene programa, tj. mjerljivosti dobivenih rezultata. Profesionalni orijentir muzejskoga stručnjaka zahtijeva nadopunu novim znanjima u komunikacijskim tehnikama, menadžmentu, strateškom planiranju, pregovaranju, motivaciji, marketingu, odnosima s javnošću, korištenju moći i drugim vještinama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
Napomena
Zbornik je dostupan u digitalnom obliku
http://hrmud.hr/zbornik/Zbornik%203.Kongresa%20muz
elaca.pdf
