Pregled bibliografske jedinice broj: 963134
Promjene odnosa između nekih antropometrijskih osobina i motoričkih sposobnosti učenika od 7. do 18. godine
Promjene odnosa između nekih antropometrijskih osobina i motoričkih sposobnosti učenika od 7. do 18. godine, 2000., doktorska disertacija, Kineziološki fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 963134 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Promjene odnosa između nekih antropometrijskih osobina i motoričkih sposobnosti učenika od 7. do 18. godine
(Changes of relations between certain anthropometric characteristics and motor abilities in boys from 7 to 18 years of age)
Autori
Kondrič, Miran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Kineziološki fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
27.09
Godina
2000
Stranica
280
Mentor
Mišigoj-Duraković, Marjeta
Ključne riječi
antropometrijske mjere ; motoričke sposobnosti ; osnovna škola ; srednja škola ; relacije ; učenici
(anthropometric measures ; physical attributes ; motor abilities ; correlations ; primary school ; secondary school ; male students)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je utvrditi odnose između nekih antropometrijskih morfoloških i motoričkih dimenzija učenika starih od sedam do osamnaest godina. Uzorak ispitanika činilo je 2372 učenika slovenskih osnovnih i srednjih škola u dobi od 7 do 18 godina. Za svaku starosnu dob izabrano je 200 ispitanika (osim osamnaestogodišnjak, kojih je bilo 172). Uzorak varijabli činilo je 15 antropometrijskih morfoloških mjera i 24 motoričkih testova. Provedena je kanonička korelacijska analiza blokova antropometrijskih morfoloških i motoričkih varijabli. Utvrđena je jaka i dobro diferencirana povezanost oba bloka za sve starosne kategorije od 7. do 18. godine te da se udio njihove zajedničke varijance ponaša skladno dobi. Rezultati su pokazali da postoje tri razdoblja različitih povezanosti ispitanih bioloških prostora: u dobi od 7. do 10. godine, 11. do 15. godine i od 16. do 18. godine. Najveća povezanost ovih dvaju prostora odgovara upravo vremenu sazrijevanja koje somatski definiraju velike promjene rasta i proporcija ali i funkcionalno fizički razvoj koji je osnova učinkovitosti i usvajanje motoričkih zadataka. Strukturne se karakteristike relacija oba bloka u pojedinim ispitivanim dobima razlikuju. Pozitivni utjecaj na motoričke manifestacije imaju, prije svega, morfološke mjere transverzalne i longitudinalne dimenzionalnosti skeleta te tjelesne mase. Mjere debljine potkožnog masnog tkiva imaju negativni utjecaj na motoričku efikasnost. U motoričkim manifestacijama za koje je odgovoran mehanizam za energetsku regulaciju ove mjere imaju veći utjecaj nego na mjere koje su ovisne o informacijskoj komponenti kretanja. Struktura prvog kanoničkog faktora u svim godištima-osim u sedamnaestoj godini-ponaša se kao generalni faktor rasta i razvoja. U sedamnaestoj godini strukturom kanoničkih faktora dominira potkožno masno tkivo što je vjerojatno posljedica ponovnog gomilanja masnog tkiva u potkožju kod dječaka nakon puberalnog perioda njegovog smanjenja, ali moguće i rezultatom slučajnog odabira u transverzalnom uzorkovanju. U ostalim godištima ovog uzorka ispitanika masa tijela i opsezi ekstremiteta dominantno određuju faktor rasta i razvoja djeteta. Nešto je manja povezanost opsega, no ona se pojačava kod izvođenja zadataka, za koje je odgovoran mehanizam za regulaciju intenzitata eksitacije. Dakle u zadacima gdje aktivna mišićna masa ima velik utjecaj na motoričke aktivnosti koje se izvode pretežno s distalnim dijelom trupa i s donjim ekstremitetima. Utvrđene su značajne relacije između sustava za energetsku regualciju i morfoloških karakteristika kako u manifestnom tako i u latentnom prostoru. Nadalje, utvrđene su generalno pozitivne relacije primijenjenih antropometrijskih varijabli i onih motoričkih varijabli, koje su saturirane pretežno dimenzijom mehanizma za regulaciju intenziteta eksitacije (skok u dalj s mjesta, bacanje medicinke, jakost stiska šake), dok se negativne veze pojavljuju između antropometrijskih dimenzija i mehanizma za regulaciju trajanja eksitacije (trčanje na 600 metara, stupnjevito trčanje, dizanje trupa u 60 sekundi). U značajnim se relacijama pojavljuje faktor voluminoznosti tijela s varijablama tjelesne snage, koje su dinamičkog tipa. Rezultati istraživanja potvrđuju da je u programiranju motoričkih aktivnosti, a prije svega u individualnom pristupu u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, nužno poznavati i uzimati u obzir zakonitosti rasta i razvoja, promjene dimenzije tijela i njegovih proporcija i utjecaj na motoričku uspješnost.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kineziologija