Naslov
Hiperandrogenizam u ženskom sportu
(Hyperandrogenism in women's sport)

Autori
Pandžić Jakšić, Vlatka

Izvornik
Ne! Dopingu (1849-6318) 11 (2018), 63; 11-13

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, ostalo, stručni

Ključne riječi
hiperandogenizam, žene, sport, doping
(hyperandrogenism, women, sport, doping)

Sažetak
Oba spola imaju i “muške” androgene i “ženske” estrogene, no razlikuju se po količini tih hormona. Koncentracije prevladavajućih estrogena u žena djelomice se čak preklapaju s onima u muškaraca i nisu toliko različite kao koncentracije najvažnijeg androgena testosterona koji je nakon puberteta u muškaraca prosječno deseterostruko veći. Povećane koncentracije i posljedične kliničke učinke androgena u žena nazivamo hiperandrogenizam. U vrijeme najmasovnije uporabe anaboličkih steroida izgled niza sportašica već je na prvi pogled odavao hiperandrogenizam, ali doping im se tada rijetko uspjelo dokazati. Iako je doping odnosno primjena sintetskih tvari najbolji primjer kako povećane količine androgena daju značajnu prednost u sportu, to nije jedini način na koji je hiperandrogenizam prisutan u sportašica. Povišene razine androgena u žena mogu se pronaći i u nekim bolestima. Međunarodna atletska federacija krajem travnja 2018. objavljuje nova pravila za sudjelovanje u ženskim kategorijama koja će stupiti na snagu 1. studenoga 2018. U njima zahtijeva da za discipline od 400 do 1500 metara sportašice moraju imati testosteron niži od 5 nmol/L, što je dvostruko strože od prethodnih 10 nmol/L.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA