Pregled bibliografske jedinice broj: 962478
Egerija: mediteranska hočasnica IV. stoljeća
Egerija: mediteranska hočasnica IV. stoljeća // Simpozij IX. Mediteranski korijeni filozofije / Kušan, Emil ; Matijević, Mira (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo Filozofski fakultet u Zagrebu i Odsjek za filozofiju Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2015. str. 62-63 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 962478 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Egerija: mediteranska hočasnica IV. stoljeća
(Egeria: a Mediterranean pilgrim of the 4th century)
Autori
Podhraški Čizmek, Zrinka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Simpozij IX. Mediteranski korijeni filozofije
/ Kušan, Emil ; Matijević, Mira - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo Filozofski fakultet u Zagrebu i Odsjek za filozofiju Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2015, 62-63
Skup
Simpozij IX. Mediteranski korijeni filozofije
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 09.04.2015. - 11.04.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Egerija, hodočašće, Mediteran, Kršćanstvo
(Egeria, Pilgrimage, Mediterranean, Christianity)
Sažetak
Godine 1884. u talijanskom gradu Arezzu pravnik Gian Francesco Gamurrini pronalazi kodeks na pergamentu iz XI. stoljeća. Tekstu, koji je potjecao iz opatije Montecassina, nedostaju početni i završni dijelovi. Gamurrini objavljuje ovo djelo već 1887. godine, pogrešno identificirajući spisateljicu teksta kao Silviju iz Akvitanije. Tek 1903. godine benediktinac o. Mario Ferotín otkriva u hodočasnici Etheriji (Egeriji) pravu autoricu testa. Ova izuzetno interesantna žena kreće 381. iz rodne Galicije i putuje pune tri godine hodočasteći na sveta mjesta iz Biblije, dakle preko cijelog Mediterana. Brodom do Carigrada, zatim pješke ili jašući, sama ili u društvu drugih putnika, pa čak pod oružanom pratnjom rimskih vojnika. O svemu što vidi piše svojevrsni dnevnik „sestrama“ opisujući ne samo mjesta, nego i osobne susrete s pustinjacima – svetim ljudima. Iz teksta je vidljiva njezina posebna pažnja prema judeo-kršćanskoj tradiciji: u pronalasku starina vezanih za biblijske događaje, u obilasku mjesta obilježenih Božjom prisutnošću, u opisivanju običaja, liturgije i kršćanskih vjerskih svetkovina. Radi se dakle o jednom intimnom dnevniku koji zrcali ne samo ushite njezine prekrasne ženske duše, nego i zemljopisne i kulturne prilike naroda koji obitavaju tadašnji jugoistočni Mediteran.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Religijske znanosti (interdisciplinarno polje), Interdisciplinarne humanističke znanosti
