Pregled bibliografske jedinice broj: 96243
Usvajanje prijedloga, odnosno postpozicija i adpozicija te prefiksa u jednom slučaju hrvatskog-mađarskoga bilingvizma: Međuovisnost fonoloških i morfosintaktičkih čimbenika
Usvajanje prijedloga, odnosno postpozicija i adpozicija te prefiksa u jednom slučaju hrvatskog-mađarskoga bilingvizma: Međuovisnost fonoloških i morfosintaktičkih čimbenika // Dijete i jezik danas: Dijete i učenje hrvatskoga jezika. – ; Dijete i učenje stranoga jezika / Vodopija, Irena (ur.).
Osijek: Visoka učiteljska škola Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2002. str. 177-190
CROSBI ID: 96243 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usvajanje prijedloga, odnosno postpozicija i adpozicija te prefiksa u jednom slučaju hrvatskog-mađarskoga bilingvizma: Međuovisnost fonoloških i morfosintaktičkih čimbenika
(The acquisition of prepositions, postpositions/adpositions and prefixes in one case of Croatian-Hungarian bilingualism: The interplay of phonological and morphosyntactic factors)
Autori
Brdar, Mario ; Brdar-Szabó, Rita
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Dijete i jezik danas: Dijete i učenje hrvatskoga jezika. – ; Dijete i učenje stranoga jezika
Urednik/ci
Vodopija, Irena
Izdavač
Visoka učiteljska škola Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Grad
Osijek
Godina
2002
Raspon stranica
177-190
ISBN
953-6965-00-3
Ključne riječi
bilingvizam, usvajanje jezika, gramatičke konstrukcije, prijedlozi
(bilingualism, language acquisition, grammatical constructions, prepositons)
Sažetak
Iz literature je poznato da usvajanje izraza za mjesne odnose u slučaju hrvatsko-mađarskog bilingvizma ne teče ni približno paralelno. Mađarske izraze dijete u pravilu usvaja mnogo ranije. Tu smo pojavu i mi zabilježili u našem longitudinalnom praćenju dvojezičnog usvajanja hrvatskog i mađarskog. Dosada se ova pojava nije povezivala s još jednim slučajem asimetrije u usvajanju morfološki vrlo sličnih i funkcionalno vrlo bliskih elemenata kojega smo uočili u našem longitudinalnom praćenju: isti se slijed pojavio i kod glagolskih prefiksa. Glagolski prefiksi u mađarskom pojavili su se i učvrstili u djetetovom govoru vrlo rano, gotovo u isto vrijeme kada i postpozicije i adpozicije, a hrvatski prefiksi su opet kasnili i pojavili se gotovo u isto vrijeme kada i prijedlozi. Držimo da bi barem jednim dijelom objašnjenje za ovakve paralelne asimetrije u brzini usvajanja kod bilingvalne djece valjalo tražiti u međudjelovanju fonoloških i morfosintaktičkih čimbenika, koji se u krajnjoj liniji mogu povezati s perceptivnim i kognitivnim strategijama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija