Naslov
Negativni utjecaj fragmentacije staništa na floru i vegetaciju
(Negative impact of habitat fragmentation on flora and vegetation)

Autori
Habijanec, Tena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Geotehnički fakultet

Mjesto
Varaždin

Datum
21.09

Godina
2018

Stranica
35

Mentor
Stančić, Zvjezdana

Ključne riječi
fragmentacija staništa ; flora ; vegetacija ; umjetne površine ; prometna infrastruktura ; koncept zelene infrastrukture
(habitat fragmentation ; flora ; vegetation ; artificial surfaces ; transport ; infrastructure ; green infrastructure concept)

Sažetak
Hrvatska je zemlja bogata bioraznolikošću. Smatra se jednim od centara florističke raznolikosti u Europi. Do danas je zabilježeno oko 5.500 vrsta biljaka. Osim flore, postoji velika raznolikost biljnih zajednica koje sačinjavaju vegetaciju, a time i različitih staništa. Međutim, zbog ljudske aktivnosti mnoga su prirodna staništa uništena. Jedan od uzroka je fragmentacija staništa. To je proces kojim se prirodne cjeline dijele na manje dijelove (fragmente) te koji utječe na smanjene bioraznolikosti. Cilj ovog rada bio je utvrditi negativne utjecaje fragmentacije staništa na floru i vegetaciju, posebice izgradnjom prometne infrastrukture te navesti načine na koji se ti utjecaji mogu smanjiti i ublažiti. Negativni utjecaji fragmentacije su uništavanje prirodnih staništa čime se smanjuje brojnost pojedinih biljnih vrsta i površine pojedinih biljnih zajednica što može u konačnici uzrokovati i njihov nestanak. Zbog načina života stanovništva nije moguće spriječiti čovjekov utjecaj u okolišu pa je potrebno uvesti mjere kojima će se taj negativni utjecaj ublažiti. Pri odabiru mjera potrebno je razmotriti: smanjenje utjecaja na samom izvoru, smanjenje negativnih utjecaja unutar Natura 2000 područja te smanjenje negativnih utjecaja na ciljni stanišni tip ili vrstu. Gubitak rijetkih i ugroženih prirodnih staništa može se izbjeći preusmjeravanjem prometnica ili promjenom mjesta gradilišta. Također moguće je primijeniti takozvani koncept zelene infrastrukture. Elementi zelene infrastrukture su zaštićena područja, ekološka mreža Natura 2000, ekološki značajna područja i poljoprivredna područja velike prirodne vrijednosti. U Hrvatskoj se za zahvate za koje se ne može isključiti negativan utjecaj propisuju mjere ublažavanja negativnog utjecaja kao na primjer ozelenjivanje golih površina nakon građevinskih radova autohtonim biljnim vrstama, povrat u prirodno ili takozvano doprirodno stanje, izgradnja zelenih mostova/prijelaza i slično.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA