Pregled bibliografske jedinice broj: 962163
Permakultura i konvencionalna poljoprivreda – usporedba utjecaja na okoliš
Permakultura i konvencionalna poljoprivreda – usporedba utjecaja na okoliš, 2018., diplomski rad, preddiplomski, Geotehnički fakultet, Varaždin
CROSBI ID: 962163 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Permakultura i konvencionalna poljoprivreda – usporedba utjecaja na okoliš
(Permaculture and conventional agriculture – comparison of environmental impact)
Autori
Lisjak, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Geotehnički fakultet
Mjesto
Varaždin
Datum
21.09
Godina
2018
Stranica
54
Mentor
Stančić, Zvjezdana
Ključne riječi
konvencionalna poljoprivreda ; permakultura ; bioraznolikost ; utjecaj poljoprivrede na okoliš
(conventional agriculture ; permaculture ; biodiversity ; environmental impact of agriculture)
Sažetak
Poljoprivreda zauzima velike površine te neizbježno utječe na okoliš. Kako svjetsko stanovništvo raste, za očekivati je da će i pritisci poljoprivrede na okoliš biti sve izraženiji. U ovom je radu napravljena usporedba utjecaja konvencionalne poljoprivrede i permakulture na okoliš. Usporedba se temelji na pronađenim podatcima u znanstvenim radovima, knjigama i izvještajima međunarodnih organizacija koje se bave utjecajem poljoprivrede na okoliš. Konvencionalna poljoprivreda podrazumijeva najčešće uzgoj u monokulturi, na velikim površinama, gdje se uz veliku potrošnju mineralnih gnojiva, pesticida i energije postižu visoki prinosi, ali negativno utječe na okoliš, preciznije na kakvoću zraka, vode i tla, što na kraju ugrožava zdravlje ljudi, žive organizme u prirodi i samu poljoprivredu. Smatra se da je konvencionalna poljoprivreda jedan od glavnih uzroka gubitka bioraznolikosti u prirodi. S druge strane permakultura nastoji uspostaviti poljoprivredni sustav po uzoru na odnose u prirodi. Permakultura je „svjesno oblikovanje i održavanje produktivnih poljoprivrednih ekosustava koji imaju raznolikost, stabilnost i otpornost prirodnih ekosustava“ (King 2008). U takvom sustavu se ne koriste mineralna gnojiva i pesticidi, već se nastoji postići prirodna ravnoteža i vrlo je bitan dizajn. Permakulturno gospodarstvo se oblikuje na način da se pravilnim razmještanjem različitih elemenata uspostave sinergijski odnosi koji omogućuju veliku raznolikost korisnih organizama, smanjenje rada (sve što zahtijeva više pozornosti smješta se u blizini) i ravnotežu sustava. Permakulturni pristup poljoprivredi je nadgradnja ekološke poljoprivrede kod koje je glavni cilj proizvodnja hrane bez ostataka pesticida. U permakulturi jednako je bitan i pozitivan utjecaj na okoliš. U Hrvatskoj postoje brojna mala poljoprivredna gospodarstva koja imaju uvjete za primjenu permakulture i time proizvodnju zdrave hrane, očuvanja okoliša i bioraznolikosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija