Pregled bibliografske jedinice broj: 962113
Geomorfološke značajke Općine Sukošan
Geomorfološke značajke Općine Sukošan // Znanstveni skup "Sukošan - na dodiru Kotara i mora" - Knjižica sažetaka / Pavić, Milorad ; Katić, Mirisa ; Nadinić Veleslavić, Mirjana (ur.).
Sukošan: Sveučilište u Zadru, Općina Sukošan, Turistička zajednica Općine Sukošan, HAZU - Zavod za povijesne znanosti u Zadru, 2018. str. 14-15 (predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 962113 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Geomorfološke značajke Općine Sukošan
(Geomorphological features of Sukošan Municipality)
Autori
Perica, Dražen ; Marelić, Tome ; Radoš, Denis
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Znanstveni skup "Sukošan - na dodiru Kotara i mora" - Knjižica sažetaka
/ Pavić, Milorad ; Katić, Mirisa ; Nadinić Veleslavić, Mirjana - Sukošan : Sveučilište u Zadru, Općina Sukošan, Turistička zajednica Općine Sukošan, HAZU - Zavod za povijesne znanosti u Zadru, 2018, 14-15
ISBN
978-953-331-211-8
Skup
Znanstveni skup Sukošan - na dodiru Kotara i mora
Mjesto i datum
Sukošan, Hrvatska, 14.09.2018. - 15.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Općina Sukošan, reljefne forme, geološke strukture, krški reljef, padinski reljef, marinski reljef
(Sukošan Municipality, relief forms, geological structures, karst relief, slope relief, marine relief)
Sažetak
Područje Općine Sukošan pripada mezogeomorfološkoj regiji Ravnih kotara. Intenzitet pojave pojedinih reljefnih oblika, kao i njihova veličina posljedica su međuovisnosti tektonskih pokreta, litoloških, reljefnih, pedoloških i klimatskih obilježja. Osnovna značajka ove regije je velika podudarnost reljefnih formi s geološkim strukturama. Naime, antiklinale predstavljaju uzvišenja, a sinklinale udubljenja. Tijekom holocena, koji obilježava porast morske razine, ovo područje je odvojeno od otoka Ugljana i Pašmana (jedinstvenim) Zdarskim i Pašmanskim kanalom, čija dubina tek u krajnjem SZ dijelu prelazi 50 m. Najvećim dijelom, šire područje Sukošana izgrađeno od vapnenanca i dolomita gornjokredne i srednjeeocenske starosti. Flišne naslage srednje i gornje eocenske starosti sudjeluju u građi izvorišnog dijela doline Potoka te u priobalnom dijelu Punte i Barbira. Naslage kvartarne starosti zastupljene deluvijalnim nanosima koji ispunjavaju udolinu SI od Debeljaka ("dolinu" Kotarke) te aluvijalnim sedimentima u nižim dijelovima doline Potoka. Kao posljedica izrazite prevlasti karbonatnih stijena i njihove tektonske razlomljenosti, egzogenih procesa, te dugotrajnih antropogenih utjecaja (uništavanje vegetacije) goli krš dominira u krajobrazu ovog područja. Padinski reljefni oblici u najvećoj mjeri su oblikovani tijekom hladnog i vlažnog pleistocena. Tada je došlo do oblikovanja jaruga i derazijskih dolina te većih akumulacija izgrađenih od deluvijalnih naslaga. Marinski reljef, posljedica je klimatskih promjena, odnosno mladim glacioeustatičkim izdizanjem morske razine. Kao posljedica strukturnih predispozicija, odnosno blažih nagiba u znatnoj mjeri prevladavaju niske obale. Na dijelovima obale koji su izgrađeni od flišnih naslaga (Barbir) kao posljedica abrazijskog djelovanja oblikovan je kraći, manji klif s abrazijskom terasom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište u Zadru