Naslov
BIOLOGIJA I EKOLOGIJA BIJELE LOBODE (Chenopodium album L.)
(BIOLOGY AND ECOLOGY OF COMMON LAMBSQUARTERS (Chenopodium album L.))

Autori
Brijačak, Ema ; Šoštarčić, Valentina ; Šćepanović, Maja

Izvornik
Agronomski glasnik (0002-1954) 80 (2018), 1; 19-34

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
bijela loboda, morfologija, biologija, ekologija, vrijeme nicanja
(common lambsquarters, morphology, biology, ecology, emergence time)

Sažetak
Bijela loboda (Chenopodium album L.) jednogodišnji je širokolisni korov iz porodice lobodnjača (Chenopodiaceae). Podnosi vrlo različite klimatske uvjete i različite tipove tala zbog čega se ubraja među pet najrasprostranjenijih korovnih biljaka u svijetu. U Hrvatskoj je treći najučestaliji korov okopavinskih usjeva. Loboda je kozmopolitska vrsta s arealom rasprostranjenosti od 70° sjeverne do 50° južne geografske širine. Sposobna je prilagoditi se različitim klimatskim uvjetima pa biološki temperaturni minimum (Tb), ovisno o klimatu, varira od 2, 0 do 6, 0°C. Za područje kontinentalne Hrvatske Tb iznosi 3, 4°C. Može nicati u uvjetima visokog vodnog stresa kao i u širokom rasponu pH tla vrijednosti od jako kiselih do alkalnih. Svojom prisutnošću u usjevu, ovisno o vremenu nicanja, gustoći i razvojnom stadiju kulture, znatno utječe na prinos okopavinskih kao i povrtlarskih kultura. Važan je korov u oko 40 poljoprivrednih kultura, a najčešće u šećernoj repi, krumpiru, soji, kukuruzu, suncokretu i jarim žitaricama. Glavna štetnost lobode, ogleda se u direktnim štetama. Važne su i indirektne štete kao npr. otežana žetva, kontaminacija uroda i tla sjemenjem, prenošenje virusnih bolesti na kultivirano bilje i dr. Pelud bijele lobode kod osjetljivih ljudi uzrokuje jake alergijske reakcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA