Pregled bibliografske jedinice broj: 961599
Struktura i odrednice desetljetnog preokreta u vanjskotrgovinskoj bilanci Republike Hrvatske
Struktura i odrednice desetljetnog preokreta u vanjskotrgovinskoj bilanci Republike Hrvatske // Zbornik radova znanstvenog skupa "Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva" / Družić, Gordan ; Družić, Ivo (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018. str. 197-213 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 961599 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Struktura i odrednice desetljetnog preokreta u vanjskotrgovinskoj bilanci Republike Hrvatske
(Composition and determinants of a decade-long upheaval in Croatia's trade balance)
Autori
Globan, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova znanstvenog skupa "Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva"
/ Družić, Gordan ; Družić, Ivo - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018, 197-213
ISBN
978-953-347-222-5
Skup
Znanstveni skup Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
realni tečaj ; izvoz ; uvoz ; vanjskotrgovinska bilanca ; jedinični trošak rada
(real exchange rate ; exports ; imports ; trade balance ; unit labour cost)
Sažetak
Vanjskotrgovinska bilanca Republike Hrvatske doživjela je veliki preokret u posljednjem desetljeću. Od 26 milijardi kuna deficita 2008. godine, hrvatski neto izvoz roba i usluga dosegao je 4 milijarde kuna suficita 2017. godine, što je preokret od 8, 5 postotnih bodova BDP-a. U ovom radu analizira se struktura ovoga preokreta u hrvatskoj vanjskotrgovinskoj bilanci te se ispituju potencijalni uzroci ovakve dinamike. Rezultati analize pokazuju da je, suprotno uvriježenom mišljenju, robni izvoz bio zaslužan za glavninu preokreta u vanjskoj trgovini, a ne izvoz usluga (turizam). Izdvajaju se tri ključna razloga koja mogu objasniti ovakva kretanja: i) ulazak u Europsku uniju 2013. doveo je do ukidanja barijera trgovini i lakšeg pristupa hrvatskih robnih izvoznika europskom tržištu ; ii) ekonomski oporavak koji se u našem najznačajnijem vanjskotrgovinskom partneru - eurozoni dogodio puno prije nego kod nas povećao je potražnju za hrvatskim proizvodima ; iii) realni tečaj domaće valute u posljednjih je šest godina doživio jaku realnu deprecijaciju prema košarici valuta naših trgovinskih partnera u iznosu od 15%, što je povećalo izvoznu konkurentnost hrvatskih proizvoda. U radu se detaljnije objašnjava dinamika u realnom tečaju kune s naglaskom na kretanja u jediničnim troškovima rada te se aktualni trendovi uspoređuju s kretanjima u zemljama Nove Europe, ali i ostalim članicama Europske unije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
