Pregled bibliografske jedinice broj: 961456
Pomološka svojstva sorata kruške
Pomološka svojstva sorata kruške, 2018., diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 961456 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pomološka svojstva sorata kruške
(Pomological properties of pear cultivars)
Autori
Baričević, Nikola
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
10.07
Godina
2018
Stranica
26
Mentor
Batelja Lodeta, Kristina
Ključne riječi
Pyrus sp. ; sorte ; vremenski uvjeti
(Pyrus sp. ; varieties ; weather conditions)
Sažetak
Kruška (Pyrus sp.) je voćna vrsta iz porodice Rosaceae, koja ima plodove istog imena. Uzgaja se već više od 4000 godina zbog svojih jestivih plodova. Porijeklom je iz Azije. Prema Stančeviću (1980) uzgaja se od subtropskog pojasa do planinskih predjela Himalaje, preko Bliskog Istoka i dijelova Grčke. Od otkrivenih i opisanih 60 vrsta krušaka, rodu Pyrus pripadaju 42 vrste koje su podrijetlom iz Azije (Stančević, 1980). Gliha (1997) navodi da se autohtone kruške nalaze na sjevernoj zemljinoj hemisferi i to u Europi, Africi i Aziji. U Sjevernoj Americi nije pronađena niti jedna autohtona sorta roda Pyrus. Od svih vrsta roda Pyrus samo ih je nekoliko imalo značajni utjecaj u oplemenjivanju. Europske sorte krušaka nastale su od vrste Pyrus communis i njezinih podvrsta. Na području umjereno- kontinentalne klime, kruška spada u jednu od najrentabilnijih voćnih vrsta. U svijetu, najveći postotak krušaka troši se u svježem stanju, a oko 15, 5% preradi se u različite prerađevine (kompote, sokove, voćne salate, destilate odnosno rakije). Kruška se za preradu koristi na različite načine ; za dječju hranu, kao kompoti, za voćne salate, kao kandirano voće, zatim za sokove i sušenje. Od sorti za industrijsku preradu najviše se koristi 'Vilijamovka' i to prvenstveno za destilaciju kvalitetne rakije (Gliha, 1997) Ima visoku nutritivnu vrijednost, bogata je vitaminima A, B1, B2, B3, C, i mineralima kao što su natrij, kalij, kalcij, fosfor i magnezij. Proizvodnje krušaka u Hrvatskoj gotovo i nema za razliku od ostalih europskih zemalja, stoga Hrvatska teško zadovoljava potrebe vlastitog tržišta. U Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna proizvodnja krušaka je iznosila 3 962 t na površini od 933 ha. Uzroci nedostatne proizvodnje krušaka u Hrvatskoj je zahtjevna tehnologija uzgoja i čuvanja, složeniji odabir podloga te veća osjetljivost na okolinske čimbenike
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)