Pregled bibliografske jedinice broj: 96123
Strukturalne mirovinske reforme u tranzicijskim zemljama: politički sudionici i uloga države
Strukturalne mirovinske reforme u tranzicijskim zemljama: politički sudionici i uloga države // Financijska teorija i praksa, 26 (2002), 2; 387-404 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 96123 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Strukturalne mirovinske reforme u tranzicijskim zemljama: politički sudionici i uloga države
(Structural pensions reforms in transitional countries: Political participants cand the role of government)
Autori
Muller, Katarina
Izvornik
Financijska teorija i praksa (1332-3970) 26
(2002), 2;
387-404
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
mirovinska reforma; privatizacija; socijalna sigurnost; zemlje u tranziciji; država
(pensions reform; privatization; social security; countries in transition; the government)
Sažetak
U protekla dva desetljeća u mnogim se zemljama uvode privatni obvezni kapitalizirani sustavi mirovinskog osiguranja uz istodobno smanjivanje ili ukidanje prvog stupa međugeneracijske solidarnosti. Ta je vrsta mirovinske reforme prije svega usmjerena na mijenjanje uloge javnoga i privatnoga u pružanju sigurnosti u starosti i ističe veću osobnu mirovinsku odgovornost. Nakon analize naslijeđa obveznoga javnog mirovinskog osiguranja u tranzicijskim zemljama, članak razmatra političke domaće i strane sudionike u mirovinskoj reformi. U idućoj dionici autorica naglašava da u novom višestupnom mirovinskom sustavu uloga države u oblikovanju i provedbi novog mirovinskog sustava, regulaciji, nadzoru rada mirovinskih fondova nije ograničena samo na javno mirovinsko osiguranje, već ima bitnu zadaću u svim stupovima novog osiguranja, te u informiranju i izvještavanju, financiranju tranzicijskih troškova, pružanju implicitnog mirovinskog jamstva kao posljednjeg utočišta, te, pogotovo, ako je izabran model obavljanja klirinških (obračunskih) poslova, država djeluje kao sponzor mirovinskih fondova ili nastavlja isplaćivati invalidske i obiteljske mirovine. Općenito, ona također treba osigurati makroekonomsku i političku stabilnost. Neke od korjenitih reformi nedavno ostvarenih u bivšim socijalističkim zemljama trpe od velikih provedbenih problema. Zemlje koje se odluče za strukturnu mirovinsku reformu trebaju unaprijed ostvariti znatna ulaganja u ljudski kapital i informatizaciju javnog sektora. Ako nisu zadovoljeni minimalni institucionalni i organizacijski zahtjevi koji stoje pred javnim sektorom, privatizacija mirovinskog sustava postaje vrlo opasna strategija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Referativni zhurnal
- PAIS Bulletin