Pregled bibliografske jedinice broj: 961056
Osvrt na problem konfesionalnog identiteta i alteriteta u Predici od jedinstva u kršćanstvu (1773) Adama Tadije Blagojevića
Osvrt na problem konfesionalnog identiteta i alteriteta u Predici od jedinstva u kršćanstvu (1773) Adama Tadije Blagojevića // Stare i nove granice Evrope: identitetska istraživanja
Beograd, 2018. str. 94-116 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 961056 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Osvrt na problem konfesionalnog identiteta i
alteriteta u Predici od jedinstva u kršćanstvu
(1773) Adama Tadije Blagojevića
(Reflection on the Problem of Confessional
Identity and Alterity in Predika od jedinstva u
kršćanstvu (1773) by Adam Tadija Blagojević)
Autori
Šutalo, Goranka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Stare i nove granice Evrope: identitetska istraživanja
/ - Beograd, 2018, 94-116
ISBN
978-86-89567-10-6
Skup
Stare i nove granice Evrope: identitetska istraživanja
Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 03.11.2017. - 04.11.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Adam Tadija Blagojević ; Predika od jedinstva u kršćanstvu (1773) ; Antun Ružička ; konfesionalni identitet i alteritet ; imagološka analitička metoda
(Adam Tadija Blagojević ; Predika od jedinstva u kršćanstvu (1773) ; Antun Ružička ; confessional identity and alterity ; imagological analytical method)
Sažetak
Kada je Antun Ružička, svjetovni svećenik liberalne struje i duhovnik cara Josipa II., održao 1773. svoju propovijed (Predigt von der Einigkeit im Christenthume) u dvorskoj kapeli u Beču, Slavonac Adam Tadija Blagojević (1745/1746 – 1797) odlučio ju je, najvjerojatnije na poticaj državnih vlasti, prevesti na ilirski jezik. S obzirom na to da je Blagojević od svih slavonskih pisaca svoga vremena najizrazitiji predstavnik jozefinizma, Ružičkina mu je propovijed mogla biti i svjetonazorski bliska. Blagojevićeva Predika nastala je naime u vremenu kada su dominantne teme u slavonskoj književnosti bile opreke između Istočne i Zapadne crkve. Ono po čemu se Blagojević ipak razlikuje od svojih slavonskih suvremenika jest to što piše prijevod propovijedi (usporedno latinicom i ćirilicom), a ne djelo teološke kontroverzistike na narodnome jeziku čiji su glavni predstavnici u 18. stoljeću bili franjevci (Bačić, Vilov, Pavić) i isusovci (Mulih, Kanižlić). Na temelju Blagojevićeva prijevoda Ružičkine propovijedi, a uz primjenu imagološke analitičke metode, u radu se bavim fenomenom konstituiranja konfesionalnog (katoličkog) identiteta i (pravoslavnog) alteriteta što ujedno čini središnji dio problematike. Iz toga proizlazi nastojanje da se konfesionalna drugost preciznije i jasnije definira pomoću analize suodnosa autopredodžbi ("mi") i heteropredodžbi ("oni"), dakako, sukladno problematici, na relaciji katolici – pravoslavci u osamnaestostoljetnoj Slavoniji. Na temelju takve analize glavna je svrha rada otkriti kako se oblikuje vjerski identitet, ali i definira konfesionalna drugost.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti
