Naslov
Neogotika u hrvatskoj arhitekturi 19. i ranog 20. stoljeća
(Neo-Gothic in Croatian Architecture in the 19th and early 20th Century)

Autori
Damjanović, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Imago, Imaginatio, Imaginabile. Zbornik u čast Zvonka Makovića

Urednik/ci
Damjanović, Dragan ; Magaš Bilandžić, Lovorka

Izdavač
Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
149-177

ISBN
978-953-1756-40-2

Ključne riječi
Neogotika, romantizam, arhitektura, Hrvatska, Herman Bollé, Janko Holjac, Josip Vancaš, Friedrich von Schmidt, Iso Kršnjavi, István Möller, Franz Langenberg, Zagreb, Osijek, Vukovar, Trakošćan, Rijeka
(Gothic Revival, Neo-Gothic, Romanticism, Architecture, Croatia, Herman Bollé, Janko Holjac, Josip Vancaš, Friedrich von Schmidt, Iso Kršnjavi, István Möller, Franz Langenberg, Zagreb, Osijek, Vukovar, Trakošćan, Rijeka)

Sažetak
Cilj je ovoga teksta donijeti pregled povijesti arhitekture neogotike u kontinentalnoj Hrvatskoj od početka 19. stoljeća do raspada Austro-Ugarske Monarhije te kontekstualizirati zbivanja u neogotičkoj arhitekturi Hrvatske sa zbivanjima na širem (srednjo)europskome prostoru. Povijest hrvatske neogotike može se podijeliti u tri faze pa je sukladno tomu i članak podijeljen na tri poglavlja. Prva, romantičarska faza neogotike, obilježena naivnim shvaćanjem gotike kao stila, karakteristična je za razdoblje od početka 19. stoljeća do kraja 1860-ih. Razdoblje tzv. visoke neogotike, u kojemu se u puno većoj mjeri javlja težnja za čistoćom stila, a arhitekti se oslanjaju na visoku gotiku kao uzor, karakteristično je za 1870-e i 1880-e. Od početka 1890-ih neogotika ulazi u kasnu fazu obilježenu čestim imitiranjem kasne gotike, težnjom za ekstravagancijama i povremenim kombinacijama s drugim stilovima, osobito secesijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA