Pregled bibliografske jedinice broj: 960357
POREDAK, LEGITIMNOST I KARIZMA: VRIJEDE LI JOŠ WEBEROVI POJMOVI?
POREDAK, LEGITIMNOST I KARIZMA: VRIJEDE LI JOŠ WEBEROVI POJMOVI? // Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, XIII (2010), 26; 11-32 doi:68252 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 960357 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
POREDAK, LEGITIMNOST I KARIZMA: VRIJEDE LI JOŠ WEBEROVI POJMOVI?
(Order, legitimacy, and charisma: do Weber's concepts still apply?)
Autori
Fanuko, Nenad
Izvornik
Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira (1331-5595) XIII
(2010), 26;
11-32
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Weber ; sociološka teorija ; poredak ; legitimnost ; karizma
(Weber ; sociological theory ; order ; legitimacy ; charisma)
Sažetak
Članak donosi pregled Weberovih razmatranja o poretku, legitimnosti i karizmi. U prvom dijelu razmatra se sociološki pojam poretka, razlika između marksističkih i funkcionalističkih perspektiva, te neka teorijska rješenja (Alexander, Wrong, Elster, Shils). Drugi dio posvećen je Weberovom konceptu legitimnog poretka, gdje se tvrdi kako je taj koncept širi od uobičajene usko političke primjene. Weberov pojam legitimnog (socijalnog) poretka ne treba brkati s legitimnim političkim poretkom, odnosno tipovima legitimne vlasti. U razmatranju tog pojma insistira se na Weberovoj probabilističkoj koncepciji, te njegovom pozivanju na orijentacije, motive i razloge pripisivanja važenja legitimnom poretku. Treći dio bavi se Weberovim pojmom legitimnosti. Kontrastiraju se dva suvremena stajališta: ono Habermasovo, zasnovano na teoriji komunikativnog djelovanja, i ono Luhmannovo, zasnovano na sistemskoj teoriji. Prednost se daje Luhmannovom stajalištu u kojem se naglašava nesrazmjer između rastuće kompleksnosti suvremenih društava i ograničenih resursa individua koje žive u njima. Legitimnost je sistemski a ne psihološki fenomen. Četvrti dio bavi se karizmom – fenomenom lagodno smještenim u historijsku sociologiju religije, ali problematičnim u suvremenoj sociologiji politike i vlasti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija