Naslov
Micro RNA u dijagnostici različitih kliničkih entiteta
(Micro RNA in the diagnostics of various clinical entities)

Autori
Pašalić, Daria

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Biochemia medica, 28 (2018), Suppl 1 / Pašalić, Daria - Zagreb : Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM), 2018, S32-S33

Skup
9. kongres hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.05.2018. - 12.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
cirkulirajuće mikro RNA ; miRNA ; epigenetički pokazatelji ; miRNom
(circulating microRNA ; miRNAs ; epigenetic markers ; miRNom)

Sažetak
MikroRNA (miRNA) jesu jednolančane molekule RNA koje se sastoje od najviše 20-24 nukleotida. U nukleotidnim sljedovima molekula DNA nalaze se područja prijepisa za miRNA molekule koje nemaju uobičajenu ulogu troslovnog zapisa za sintezu proteina već negativno reguliraju izražaj ciljnih gena. miRNA se veže za 3'- netranslatirano područje mRNA. Poznato je da se miRNA komplementarno veže za ciljne stanične nukleotidne zapise na mRNA, ali mehanizam tog vezivanja još uvijek nije u potpunosti objašnjen. Bez obzira na to, molekule miRNA mogu igrati ključne regulatorne uloge u mnogim fiziološkim i patološkim procesima. Baza podataka miRNA (http://www.mirbase.org/cgi- bin/browse.pl? org=hsa) od 20. 2. 2018. daje podatke o 1881 preteča i 2588 različitih zrelih miRNA u ljudi. Cirkulirajuće miRNA jesu relativno novi epigenetički pokazatelji koji se mogu povezati s različitim metaboličkim, autoimunim, hormonskim i degenerativnim bolestima. Najveći broj istraživanja vezanih za miRNA do sada je u području onkologije. Pretpostavlja se da nalaz specifične cirkulirajuće miRNA može biti koristan u dijagnostici i praćenju različitih bolesti i njihovog liječenja. Prekomjerni ili smanjeni izražaj onkogenih miRNA koje reguliraju specifične gene ima veliki utjecaj na tumorogenezu raka gušterače, kolorektalnog karcinoma, kronične limfatične leukemije, limfoma te raka pluća, dojke, želuca i drugih malignoma. Zabilježeno je da, primjerice, testiranje 8 različitih miRNA (mi- LUNG) može poslužiti u diferencijaciji različitih podtipova raka pluća, a detekcija miRNA u plazmi mogla bi biti rani pokazatelj nastanka raka pluća i korisna tijekom praćenja uspješnosti terapije. Izražaj miRNA istraživana je i u kardiovaskularnim bolestima, koronarnoj arterijskoj bolesti, infarktu miokarda i srčanom zastoju te je pokazana mogućnost njihove upotrebe i u terapiji. Budući da lipoproteinske čestice LDL, IDL i HDL služe kao prijenosnici miRNA u cirkulaciji, istraživanja su dokazala učinkovitost odgovarajućih miRNA u regulaciji metabolizma lipoproteina čime je pokazana njihova uloga u patogenezi različitih dislipidemija. Međudjelovanje gena i okoliša važni su posebice tijekom prenatalnog razdoblja. Budući da je posteljica nužna za razvoj fetusa u maternici, promjene u njezinim funkcijama mogu utjecati na rast i razvoj ploda ali i utjecati na zdravlje potomka poslije u životu. Uočeno je da različite štetna tvari iz okoliša mogu promijeniti izražaj miRNoma i ishode bioloških procesa i funkcija u organizmu. Glavni toksični metali kojima su ljudi svakodnevno izloženi nakupljaju se tijekom trudnoće u većoj ili manjoj mjeri u tkivu posteljice (Cd, Hg i Pb) i mogu remetiti posteljične funkcije, izražaj miRNA i regulaciju biosinteze specifičnih proteina. Tako promjene miRNA mogu biti epigenetički pokazatelji izloženosti iz okoliša fetusa, a to je isprva sam majčin organizam. Široko područje primjenjivosti analize miRNoma pokazuje povezanost sa zdravstvenim rizicima, bolestima i kliničkim ishodima te može poslužiti u prevenciji, dijagnozi, prognozi i praćenju terapije pojedinih bolesti. Profiliranje miRNA predstavljaju buduće izazove i alat u praćenju različitih poligenskih poremećaja.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA