Pregled bibliografske jedinice broj: 960156
Hrvatska na putu u eurozonu: Analiza poslovnih ciklusa
Hrvatska na putu u eurozonu: Analiza poslovnih ciklusa // Zbornik radova znanstvenog skupa: Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva / Družić, Gordan ; Družić, Ivo (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Ekonomski fakultet sveučilišta u Zagrebu, 2018. str. 157-176 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 960156 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska na putu u eurozonu: Analiza poslovnih ciklusa
(Croatian entry to the Eurozone: Business cycle analysis)
Autori
Arčabić, Vladimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova znanstvenog skupa: Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva
/ Družić, Gordan ; Družić, Ivo - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Ekonomski fakultet sveučilišta u Zagrebu, 2018, 157-176
ISBN
978-953-347-222-5
Skup
Znanstveni skup Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
poslovni ciklusi ; recesije ; usklađenost ; trend i ciklus ; potencijalni BDP ; nezaposlenost ; vodeće varijable ; zaostajuće varijable
(business cycle ; recessions ; synchronization ; trend and cycle ; potential GDP ; unemployment ; lead variables ; laged variables)
Sažetak
Potencijalni ulazak Hrvatske u eurozonu mogao bi imati visoke ili niske troškove, ovisno o tome jesu li poslovni ciklusi u Hrvatskoj usklađeni s onima u eurozoni. U radu se analiziraju hrvatski poslovni ciklusi s tri aspekta. Prvo, uspoređuju se rezultati različitih metoda filtriranja BDP-a kako bi se izdvojila trend i ciklička komponenta za analizu poslovnih ciklusa. Uz standardni Hodrick i Prescott (1997.) filter koristi se i recentni Hamiltonov (2017.) filter te se uspoređuju njihova svojstva. Hamiltonov (2017.) filter pokazuje mnogo bolja svojstva pri izračunu cikličke komponente u stvarnom vremenu. U radu se analizira i asimetričnost hrvatskog poslovnog ciklusa pretpostavljajući da su recesije kratke i duboke, dok su ekspanzije dugotrajne i plitke. Drugo, analiziraju se varijable koje vode i zaostaju u odnosu na BDP. Vodeće varijable imaju važnu ulogu u prognoziranju BDP-a, a u radu se poseban naglasak stavlja na inozemne varijable jer je Hrvatska iznimno osjetljiva na inozemne šokove. BDP Europske unije, eurozone, Italije i Slovenije vodeće su varijable u odnosu na hrvatski BDP. Također, izdane građevinske dozvole i dolasci stranih turista vode u odnosu na BDP. Treće, u radu se analizira usklađenost poslovnih ciklusa u Europskoj uniji s aspekta BDP-a i nezaposlenosti. Razdoblje od 2001. do 2005. godine karakterizira niska usklađenost poslovnih ciklusa u EU, dok su od 2006. do 2010. poslovni ciklusi izrazito usklađeni. S početkom dužničke krize 2011. razina usklađenosti se smanjuje te počinje jačati tek od 2015. godine. Hrvatski poslovni ciklusi usklađeni su sa zemljama EU-a od 2004. i ta je veza prilično stabilna.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2013-11-7031 - Održivost ekonomske politike i razvoja u Hrvatskoj (SCrEPoDe) (Šimurina, Jurica, HRZZ - 2013-11) ( CroRIS)
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Zagreb
Profili:
Vladimir Arčabić
(autor)