Pregled bibliografske jedinice broj: 959944
Kondukcijsko sušenje ploda zemnog orašca (Arachis Hypogaea) uzgojenog u Republici Hrvatskoj
Kondukcijsko sušenje ploda zemnog orašca (Arachis Hypogaea) uzgojenog u Republici Hrvatskoj, 2018., diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 959944 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kondukcijsko sušenje ploda zemnog orašca (Arachis
Hypogaea) uzgojenog u Republici Hrvatskoj
(Conductive drying of peanut seed (Arachis hypogaea)
grown in Croatia)
Autori
Stanković, Dario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
24.09
Godina
2018
Stranica
54
Mentor
Matin, Ana
Ključne riječi
zemni orašac, kikiriki, Arachis hypogaea, ljuska, sjeme
(groundnut, peanut, Arachis Hypogaea, shell, seed)
Sažetak
Zemni orašac (Arachis hypogaea) je kultura koja ima visok sadržaj masnoća u sjemenki, od 45% do 48%, te se time svrstava među visoko značajne energetske kulture. Široko je rasprostranjen u svijetu: od južne Amerike, Europe, Afrike pa sve do Azije. Plod zemnog orašca je mahuna koja raste ispod zemlje i jedina je mahunarka takve vrste. Zemni orašac se najčešće konzumira u ljudskoj ishrani kao poslastica pod nazivom kikiriki u obliku zasoljenog prženog sjemena pa sve do prerađevine u obliku maslaca. Kako bi se poboljšao kemijski sastav i omogućilo dugotrajnije korištenje, sjemenke zemnog orašca se obrađuju termičkim postupkom kondukcijskog sušenja - tostiranjem koji je ujedno i najčešći ovakav postupak. Tijekom kondukcijskog sušenja mijenja se kemijski sastav sjemena. Za razliku od sjemena, ljuska zemnog orašca dugo je vremena smatrana isključivo otpadom čije je zbrinjavanje predstavljalo problem. S napretkom tehnologije i širenjem ekološke svijesti otkriveno je i energetsko svojstvo ljuske u vidu alternativnog biogoriva te se ona danas uspješno iskorištava kao ogrjev. U ovom radu su se istraživale kemijske karakteristike sjemena zemnog orašca. Odredio se sadržaj vode, pepela, masti i škroba. Izmjerena količina masnoća nakon sušenja kretala se od 45% do 46% čime se kikiriki uzgojen u Republici Hrvatskoj svrstava uz bok kulturama uzgojenima u svijetu. Kod ljuske su se utvrđivale energetske karakteristike putem određivanja sadržaja vode, pepela, koksa, fiksnog ugljika i hlapive tvari te gornje ogrjevne vrijednosti s ciljem utvrđivanja sirovinskog potencijala kao biogoriva. Termička obrada kondukcijskim sušenjem provedena je na temperaturama od 150°C, 170°C i 190°C te je izrađen i grafički prikaz sušenja. Ljuska zemnog orašca nakon sušenja je imala nizak postotak vode od 2, 56% do 1, 33% što je poželjno svojstvo koje ukazuje na njenu ogrjevnu vrijednost. Niska je i količina pepela, od 4, 81% do 6, 12%, što je također jedan od važnijih parametara pri određivanju kvalitete biomase. Zajedno s nešto višim sadržajem negorivih tvari (koks 16, 8% do 17, 57% i fiksni ugljik 11, 28% do 13, 73%) ljuska pokazuje sve karakteristike visokog energetskog kapaciteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)