ࡱ> e&Nbjbj66 :v\m\\m\k ,""0Xp0@000000801D0!,2303:j3j3Y4Y4Y4RU0Y4Y4Y4Y4Y400j3j3kkkY410j30j3kY4kkbDj3,Ə]ePbVp0!B -kp  0Y4Y4kY4Y4Y4Y4Y4kY4Y4Y4!Y4Y4Y4Y4 Y4Y4Y4Y4Y4Y4Y4Y4Y4"> .:Jelena Vukobratovi Ustanova za obrazovanje odraslih Dante, Rijeka Dr.sc. Sofija Vrcelj Sveu iliate u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju. Republika Hrvatska Dr. sc.Anita Zovko Sveu iliate u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju. Republika Hrvatska KULTURALNI KONTEKST `KOLE I DRUGIH OBLIKA INSTITUCIONALNOG OBRAZOVANJA Sa~etak Primarni cilj rada je analiza i usporedba kulturalnog konteksta akole s drugim oblicima institucionalnog obrazovanja (ustanove za rani i predakolski odgoj i obrazovanje i Sveu iliata). Neka od pitanja na koja e rad pokuaati dati odgovor su: `to je kultura? `to podrazumijeva kultura odgojno-obrazovne ustanove? Kakva je kvaliteta utjecaja kulture na institucijski kontekst ~ivljenja unutar ustanove? Kako se oblikuje kultura unutar ustanove  koji faktori djeluju na nju? Postoji li odreeni kulturalni model institucionalnog obrazovanja? U prvom dijelu rada opisani su temeljni klju ni pojmovi, dok se u drugom dijelu rada kroz meta analizu radova drugih autora promialja o izneaenim teorijskim implikacijama i zaklju cima u obliku rasprave. Hijerarhijski se raa lanjuje kulturalni kontekst institucionalnih oblika obrazovanja u svrhu stavljanja naglaska na potrebu njegovanja kulturnog ozra ja odgojno-obrazovnih institucija ato je ujedno temeljna svrha rada. Klju ne rije i: kultura, obrazovanje, odgojno-obrazovne ustanove, organizacija UVOD Kultura je prije svega multidimenzionalan pojam, te multidisciplinaran predmet istra~ivanja mnogobrojnih znanosti. Primarno  njome se bavi antropologija koja je u kratkim crtama definirana kao znanost o ovjeku. Unutar akolske pedagogije vrijedni su nalazi pedagoake antropologije ili antropologije obrazovanja. Sr~ ovjeka, na in njegovog djelovanja u socijalnoj okolini predmet je interesa ovje anstva od vremena antike. Ako je ovjek primoran djelovati u skladu sa svojom socijalnom okolinom, te asmilirati u sebe njezine vrijednosti, stavove i kulturne obi aje (implicitne i eksplicitne) mo~e se potvrditi Brunerova tvrdnja (2000) u kojoj opisuje kulturu kao ruho koji ovjek obla i na sebe po danu svog roenja. Prije svega, va~no je znati da kultura odnosno kulturalni kontekst institucije ali i same obitelji podrazumijeva konstrukte kao ato su vjerovanja, znanja i vrijednosti. Cilj istra~ivanja je razmatranje i promialjanje o va~nosti kulturalnog konteksta odgojno-obrazovnih ustanova te promicanje va~nosti kreiranja pozitivne kulture koja e doprinijeti kvaliteti odgojno-obrazovnog procesa. U prvom dijelu rada razmatraju se pojmovi kao to su: pojam kulture, kultura organizacije te kultura odgojno-obrazovne ustanove. U drugom dijelu rada analiziraju se radovi pojedinih autora koji su se bavili ovom problematikom. U posljednjem dijelu rada, kroz koritenje meta analize kao metodolokog pristupa problemu, raspravlja se o sli nostima i razlikama izmeu kulture ustanova za rani i predakolski odgoj i obrazovanje, akola, te Sveu iliata kao ustanove za visoko obrazovanje. POJAM KULTURE Pojam kulture predmet je interesa mnogih znanosti ato mu daje karakteristiku multidisciplinarnog predmeta istra~ivanja. Kroeber i Kluckholn (Erlich, 1978 prema Vuji i, 2011: 22) identificiraju 164 definicije kulture. Vuji i (2008: 9) isti e da raznolikost pokazuje slojevitost pojma kulture pri emu Takvo difuzno stanje u objaanjavanju kulture, raznovrsni pristupi i mnogozna no tuma enje u osnovi u su potvrda i iskaz kulturoloaki determiniranih i pravih pokazatelja kulturne raznolikosti pojedinaca koji promialjaju svoju kulturu i tue kulture. Etimoloaki gledano Rije  kultura latinskog je porijekla, a prvotno je zna ila obraivanje i odnosila se na kultiviranje zemlje koje se odvijalo nakon prelaska ljudi s nomadskog na sjedila ki na in ~ivota. Danas se kultura odnosi na zajedni ki vrijednosni sustav (Marki, 2014: 628). Smatra se da je mati na znanost kulture antropologija (gr . anthropos -ljudsko bie + gr . logos - znanost) a njezina saznanja predstavaljaju premisu za teorijsku i primijenjenu pedagoaku antropologiju (antropologiju obrazovanja) koja se bavi problemima kulturne transmisije. KULTURA ORGANIZACIJE Prije razmatranja kulturalnog konteksta odgojno-obrazovne ustanove potrebno je razmotriti model kulture organizacije /organizacijske kulture. Organizacijska kultura ustanove predmet je interesa brojnih istra~iva a (odnosi se na polje industrije, ekonomije i sl. a u literaturi se nerijetko naziva korporacijska kultura, kultura poduzea itd.) te prethodi podrobnijem istra~ivanju organizacijske kulture odgojno-obrazovne ustanove koje se javlja neato kasnije. Spaji Vrkaa (2008) kao razloge kaanjenja istra~ivanja organizacijske kulture odgojno-obrazovne ustanove navodi: uzroke neprou avanja, nedostaci znanstvene metodologije, redukcionizam, prekompleksno polje za istra~ivanje, slo~enost fenomena te dominacija socioloake i psiholoake teorije u odgoju i obrazovanju. Kultura organizacije se u znanosti istra~uje tek od 1982. godine nakon objavljivanja knjige Petersa i Watermana U potrazi za izvrsnoau koja je do~ivjela nekoliko izdanja te je i dalje aktualna. Postoje mnogobrojne definicije kulture a Suaanj (2005:67) uz definiciju kulture isti e i kategorizaciju funkcija kulture pri emu se osvre na kulturu organizacije: kultura organizacije ima ulogu odreivanja granica, tj. ozna ava razliku meu organizacijama/ pru~a osjeaj identiteta njenim lanovima/ podr~ava razvoj kolektivne pripadnosti/ poja ava stabilnost sustava pru~ajui standarde ponaaanja/ slu~i kao mehanizam odreivanja zna enja okoline koji djeluje na stavove i ponaaanja pojedinca. Kultura organizacije podrazumijeva zajedni ku filozofiju organizacije odnosno njezinih dionika koja se ostvaruje kroz misiju djelovanja unutar poslovne strategije. Suaanj (2005) isti e da se organizacije mogu svrstati u tri skupine ovisno bave li se: prou avanjem njenih vanjskih manifestacija (ponaaanja i artefakti), ispitivanjem vrijednosti i uvjerenja ili pak zaklju ivanjem o temeljnim pretpostavkama i vjerovanjima. U podru ju organizacijske teorije, koja se sve viae preslikava u primjerima odgojno-obrazovne prakse, Senge (2002:36) smatra da je organizacija proizvod razmialjanja i interakcija njezinih lanova Tako i najja a poluga za bilo koji pothvat organizacijskog u enja ne le~i u politikama, prora unu ili organizacijskim dijagramima, ve u nama samima.Nerijetko se pojam kulture organizacije dovodi u vezu s pojmom socijalnog ljepila. Navedeno je upravo bitno za razumijevanje organizacijske kulture odgojno-obrazovne ustanove jer ukoliko nisu usklaene vrijednosti, norme i artefakti odgojno-obrazovne ustanove kod odgojno-obrazovnih djelatnika koji djeluju unutar nje ne mo~e se govoriti o postojanju (pozitivne) kulture ustanove u odgojno-obrazovnom kontekstu. KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE Spaji-Vrkaa (2008) kulturu odgojno-obrazovne ustanove naziva pedagoaki zanemarenim divom te isti e da je ranije postojao stav da odgojno  obrazovnu ustanovu ine plan i program rada, didakti ki materijali i pisana pravila dok ostale dimenzije kao ato su vrijednosti, obi aji, ideali i dr. predstavljaju crnu kutiju koja je nedostupna za racionalnu analizu. Unaprijeenjem rada javnih akola  po etkom 20.st. pojavljuju se prvi pokuaaji otvaranja crne kutije. Ista autorica isti e da se pod pojmom kulture odgojno-obrazovne ustanove podrazumijevaju implicitna ili eksplicitna shvaanja i vjerovanja glavnih odgojno-obrazovnih aktera o smislu, svrsi i zadacima ustanove, kao i o njihovoj vlastitoj ulozi u njoj a koja organizaciju ini jedinstvenom. Postoje dva va~na razdoblja u istra~ivanju termina kulture odgojno-obrazovne ustanove. Prosser (1999, prema Vuji i: 2008) isti e: prvo razdoblje odnosilo se na period od 1960. do 1990. godine dok se drugo razdoblje odnosi na kasne osamdesete do 1999. godine. Razlika meu njima odnosi se prvenstveno na pristup prema kulturi odgojno-obrazovne ustanove: prvo razdoblje kulturu odgojno-obrazovne ustanove promatra jednostrano, dok je drugo razdoblje promatra kao multidimenzionalnu tvorevinu u kojoj zagovara holisti ki pristup. S obzirom da su akola i druge odgojno obrazovne ustanove unutar institucionalnog/formalnog obrazovanja prije svega organizacije koje djeluju u socio-kulturnom, socio-ekonomskom, gospodarskom i drugom kontekstu postavlja se pitanje: to se podrazumijeva pod pojmom kulture u odgojno-obrazovnoj ustanovi? Iako ne postoji najobuhvatnija i jedinstvena definicija kulture odgojno-obrazovne ustanove u nastavku slijede definicije nekoliko autora koji isti u neka zajedni ka odreenja kulture odgojno-obrazovne ustanove. Stolp (1994) opisuje kulturu odgojno-obrazovne ustanove kao povijesno prenesen obrazac zna enja u koji su uklju ene vrijednosti, norme, rituali, ceremonije, tradicija i dr. Gardner (2005: 91) dodaje da je prirodno i primjereno govoriti o obrazovnim institucijama u smislu kulture iz koje su izrasle te normi i vrijednosti koje se o ituju u njihovoj svakodnevnoj praksi (...) `kole openito, a isto tako i akole koje vrijedi oponaaati, proizvod su svojeg druatva i kulture. Stani i (2014) razlikuje podru ja pedagoake kulture, organizacijske kulture, specifi nosti akolske kulture, kulture odnosa te didakti ke kulture akole. Marki (2014: 629, prema Hargreavesova: 1995) isti e etiri temeljna tipa akolske kulture: tradicionalisti ku (nizak stupanj kohezije, visoki stupanj kontrole, formalizam, rutina, nepristupa nost), kolaboracionisti ku (nizak stupanj kontrole, visok stupanj kohezije, opuatena atmosfera, uzajamna briga), kontroliranu (visoki stupanj kontrole i kohezije, osjeaj zatvorenosti), anemi na (nizak stupanj kohezije i kontrole, nesigurnost, osjeaj izoliranosti). KULTURALNI KONTEKST USTANOVA ZA RANI I PRED`KOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE S obzirom da je odgojno djelovanja temeljna uloga ustanova za rani i predakolski odgoj i obrazovanje potrebno je istaknuti va~nost obiteljskog odgojnog konteksta nasuprot institucionalnog odgojnom kontekstu ustanove koji postaje sve vea potreba danaanjeg druatva. Autorica Petrovi-So o (2007) isti e da institucijski kontekst nije zamjena ve dopuna obiteljskom odgoju te ne mo~e nikako biti obrnuto. Tako je dijete od rane i predakolske dobi izlo~eno dualnoj socijalizaciji i odgoju. Odgoj djece odvija se u airem druatvenom i kulturalnom kontekstu, u interakciji s lanovima obitelji, vranjacima, prijateljima, susjedima i u iteljima. Ekoloaki usmjereni razvojni psiholozi mialjenja su kako razvoj djeteta uklju uje neprestano uzajamno djelovanje njegovih uroenih osobina i okolinskih utjecaja (Valjan-Vuki, eko Juriai, Mio i, 2010: 86). `to podrazumijeva kontekst predakolske ustanove? U kontekstu predakolske ustanove, kultura se ogleda u organizaciji prostora, na inu postupanja s djecom, na svim razinama interakcijskih odnosa, meu odraslima i djecom, te kroz svakodnevne rituale i rutine koje u svakodnevnom (su)djelovanju grade odgojitelji i roditelji (Valjan-Vuki, eko Juriai, Mio i, 2010: 84). Peterson (2002:1 , prema Vuji i 2011, 215) isti e Kultura vrtia je jedan tijek normi, vrijednosti, vjerovanja, tradicije i rituala koji su s vremenom nastajali, zbroj o ekivanja i pretpostavki koje podrazumijevaju aktivnosti odgajatelja, ravnatelja, djece, roditelja. Sa~eto se odreuje kao unutarnja stvarnost. Skriveni kurikulum ustanove za rani i predakolski odgoj i obrazovanje iznimno je bitan za cjelokupno ozra je ustanove koje odaje njezinu kulturu. Predakolske ustanove posebnu pozornost posveuju upravo kontekstualnom fizi kom okru~enju koji odaje kulturu ustanove pri emu se isti e promatranje djeteta i drugih sudionika odgojno-obrazovnog procesa kao su-kreatora mjesta gdje zajedno ~ive. U tu svrhu nerijetko se uje sintagma Vrti kao dje ja kua i sl.Vuji i (2011: 215-216) vrlo dobro opisuje kako do~ivjeti taj skriveni kurikulum ustanove koji odaje materijalno okru~enje: Zamislite ulazak u vrti! Kad uete u vrti, kakav osjeaj imate? `to vidite? ujete li razgovore djece, osoblja i odgajatelja? Izdaje li vrti svoj list? Kako on izgleda? Je li lako ui u vrti? `to ine i govore djeca?. Autorica Petrovi-So o (2008) posebno se bavila istra~ivanjem konteksta ustanove za rani i predakolski odgoj i obrazovanje. Kroz povijesni pristup problematici isti e nekoliko razdoblja promjene pristupu institucijskom kontekstu ustanova za rani i predakolski odgoj i obrazovanje: medicinsko razdoblje koje je trajalo do osamdesetih godina proalog stoljea, pou avateljsko razdoblje izmeu osamdesetih do devedesetih godina proalog stoljea te razdoblje poslije devedesetih godina proalog stoljea. Posljednje razdoblje je najviae u inilo po pitanju promicanja va~nosti konteksta za rani odgoj i obrazovanje djece te uvoenje va~nosti organizacije ustanove kao dio identiteta ustanove. Poziva se na Reggio pedagogiju koja veliku va~nost pridaje materijalnom kontekstu koji podrazumijeva ureenju hodnika, prostora sobe dnevnog boravka, vanjskog prostora te koji u kona nici promi e ustanovu kao ~ivi organizam pri emu je prostor tzv. trei odgajatelj Prostor kao trei odgajatelj oslikava osjeaje, ideje, teorije onih koji u tom prostoru ~ive kroz razli ita mjesta; prostori za velike grupe, prostori za male grupe, prostori za pojedince. To je prostor koji svakodnevno nudi mogunost razvoja stotine jezika (Vuji i,2011:219-220 prema Malaguzzi, 1998). Isto tako zanimljivo je za istaknuti izjavu talijanskog arhitekta Giancarla De Carla koji je rekao Minimum koji tra~im od arhitekata je da znaju projektirati jedan kuti u vrtiu. Oni mogu biti pjesnici u svom poslu, ali kutii su osnova svega (Vuji i, 2011: 220 prema Galardini, 2005: 3). Petrovi-So o (2008) isti e da kontekst ustanove treba shvatiti u airokom smislu  ne samo kao materijalnu sredinu (fizi ki i materijalni aspekt) i njezine odgojne metode ve i kroz prizmu odnosa koji se razvijaju izmeu svih osoba uklju enih u odgojno-obrazovni proces jer o njima nerijetko ovisi i samo ponaaanje djece. Prenesu li se mnogobrojne definicije organizacijske kulture odgojno-obrazovne ustanove na institucijski kontekst djece rane i predakolske dobi Petrovi-So o (2007: 40-41, prema Prosser, 1999, Brunner, 2000) zaklju uje organizacija prostora, aran~iranje odgojno-obrazovnih situacija, dimenzioniranje vremena, na ini postupanja s djecom, odnosi meu odraslima i odraslih i djece, svakodnevne rutine, rituali, uloge, o ekivanja i sve drugo ato djeluje na ~ivot djeteta bitno je pro~eto kulturom. Istra~ivanje Whiting&Whitinga (1975 , prema Spodek, 1993:7) donosi psiho-kulturalnu analizu djece u aest kultura te zaklju ak da socijalno ponaaanje djece varira od kulture do kulture. Studija Supera i Harknessa (Spodek, 1993, Moss i Penn, 1996, Woodhead, 1998 prema Petrovi  So o, 2007, 41) koja je istra~ivala na ine podizanju djece u afri kim obiteljima poznata je kao ideja ekoloake niae. Pojam niae uveden je s namjerom da se opiae na ine na koje je razvoj djeteta rane dobi razli ito oblikovan u strukturalno razli ito aran~iranim situacijama njege i odgoja, ovisno o kulturalnim uvjerenjima i praksama odgojitelja. Iako je ova studija etnografskog podrijetla pro~eta socioloakim i antropoloakim pogledom bitna je za zaklju ak koji implicira da nije mogue djelovati neovisno od kulture koja neizbje~no pro~ima ljudska ponaaanja, o ekivanja, uvjerenja, stavove i svakodnevnu praksu. Kultura se izgrauje, definira i redefinira lokalno te je rezultat zajedni ki usvojenih normi, stavova, uvjerenja, o ekivanja, rituala, uloga, odnosa i jezika njenih pripadnika. Petrovi-So o (2007) isti e da djeca nisu pasivni konzumenti nego sukreatori kulture od najranijih dana svog ~ivota te u kona nici definira kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje kao dinami an kompleks i meupovezan sustav, ~ivi organizam, interaktivna mo ekoloakih, kulturalnih i socijalnih odnosa. Kako e ovaj kompleksni, dinami ni organizam na razini odgojne skupine i ustanove funkcionirati, ato e i koga dijete moi pronai, do~ivljavati i ime, kako i s kim djelovati u svom okru~enju, u velikoj mjeri ovisi o kulturi predakolske ustanove i samih odgojitelja (Petrovi-So o, 2007:37 prema Prosser, 1999, Bruner, 2000). Vuji i (2011) unutar provedenog akcijskog istra~ivanja razmatra mogunost mijenjanja kulture odgojno-obrazovne ustanove unutar tri dimenzije kulture: profesionalni odnos (suradni ki odnosi izmeu odgajatelja, ravnatelja i drugih sudionika u ustanovi, meu ustanovama i upravljanja ustanovom), organizacijsko i fizi ko okru~enje, i usmjerenost odgajatelja na kontinuirano u enje i istra~ivanje svoje osobne prakse. Sve navedeno predstavlja izazov za odgajatelje. Ista autorica govori o kulturoloakoj paradigmi koja izrasta iz vrtia, sudjelovanjem svih njezinih pripadnika, tj. ne nastaje kao rezultat diktata odozgo. Povezujui saznanja iz organizacijske kulture, ravnatelji vrtia mogu imati va~nu ulogu u davanju podrake drugim lanovima vrtia u razumijevanju nu~nosti prommjene i osiguravanju resursa potrebnih za transformaciju (2011: 232). Kultura ustanove za rani i predakolski odgoj tako se mo~e potaknuti na promjenu samo kroz konitnuirani rad svih njezinih lanova te na koncu unutarnjim i vanjskim (samo)vrednovanjem. KULTURALNI KONTEKST KOLE U prethodnom dijelu govorilo se o organizacijskom konceptu kulture unutar kojega se razvio institucionalni koncept kulture odgojno-obrazovne ustanove. Bruner (1996:43) se unutar razmatranja postavki tzv. psiho-kulturalnog pristupa obrazovanja posebno osvre na postavku institucionalnosti koja se odnosi na njegovu tezu da se obrazovanje sve viae institucionalizira. Institucije obnaaaju ozbiljne poslove kulture. No ine to kroz nepredvidljivu smjesu prisile i dobrovoljnosti. (...) pojedinac pripada obitelji iz koje je potekao i u koju je stupio brakom, zatim profesionalnoj grupi, susjedstvu, te openitijim grupama kao ato su nacija ili klasa. Dakle, pitanje organizacijske kulture pitanje je institucionalne antropologije kolovanja kako je naziva Bruner (1996). Postavlja se pitanje: to je kontekst odnosno to podrazumijeva kulturalni kontekst kole i drugih institucionalnih oblika obrazovanja? Nema generalnog objanjenja ili definiranja konteksta jer ono ato emo nekad smatrati kontekstom zavisit e od toga ato u odreenom istra~ivanju selektiramo kao tekst, tj. kao ponaaanje koje je predmet naaeg interesa ili istra~ivanja (Petrovi-So o, 2007: 33, prema Miljak 1988). Dakle, kontekstualni uvjeti djelovanja organizacijske strukture kao ato je akola i druge odgojno-obrazovne ustanove podlo~ni su promjenama brojnih komponenata i dimenzija konteksta; ekoloake, fizi ke i vremenske dimenzije, socijalnog okru~enje, psiho-pedagoakog ozra ja. Kontekst predstavlja dinami nu, esto zamraenu mre~u socijalnih i ekoloakih odnosa (Petrovi-So o, 2007:33 prema Capra, 1998). Petrovi-So o (2007) isti e da Reggio pedagogija ide toliko daleko da opisuje institucijski kontekst kao ~ivi organizam odnosno slo~en, dinami an sustav, interaktivna mre~a socijalnih, kulturalni, fizi kih i vremenskih odnosa s kojom je dijete u stalnom meudjelovanju (dijete djeluje na kontekst, kontekst djeluje na dijete). Prije svega, potrebno je podsjetiti se ato predstavlja institucionalno obrazovanje jer ono: podrazumijeva formalno stjecanje znanja i vjeatina u instituciji koja ima svoju specifi nu kulturu koja se razvila pod utjecajem socio-kulturnim imbenika podru ja u kojemu djeluje. Jedna od takvih temeljnih institucija druatva jest akola kao zajednica djelovanja u itelja, u enika, pedagoga, psihologa, logopeda, roditelja (Marki, 2014: 628). Pod sintagmom kulturalni kontekst akole podrazumijeva se akolska klima/ozra je te pristupi istra~ivanju akolske okoline. Za opisivanje kulturalnog konteksta akole koriste se termini: milje, etos, duh, ideologija akole  svi oni zapravo opisuju kulturu. Spaji Vrkaa (2008) isti e da je 1932. godine ameri ki sociolog i pedagog Willard W. Waller na pitanje ato neku akolu ini uspjeanom odgovorio da je to neki poseban duh ili esprit koji se ogleda u ritualima, obi ajima i moralnom kodeksu. Kultura akole `kola viae nema karakteristiku tzv. hrama kulture. Razlog tomu naj eae je pojava globalizacije te medija koji su preuzeli dobar dio utjecaja na usvajanje pojedinih vrijednosti. Kultura akole naj eae se definira kao relativno trajna kvaliteta akolske sredine koja utje e na ponaaanje njezinih lanova i tako odreuje sveukupnost na ina ~ivljenja akole (Domovi, 2004). Brunner (2000: 93) pod pojmom akolska kultura podrazumijeva stvaranje zajednice uzajamno poma~uih u eih subjekata& sudioni ko, proaktivno, zajedni ko, suradni ko i posveeno konstrukciji zna enja umjesto njihovoj suhoparnoj recepciji. Brunner (2000: 91) promi e izgradnju akolskih kultura koje djeluju kao mjesto za praksu kulturne uzajamnosti ato zna i poveanje svijesti koju djeca imaju o tome ato ine, kako to ine i zaato. Isto tako, `imeg (2010: 15) dodaje da kultura akole podrazumijeva i klimu, i ozra je, i zadovoljstvo, zatim sigurnost, suradni ke odnose i kvalitetnu komunikaciju meu svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa. Pri definiranju kulture pojedine akole nerijetko je potrebno definirati njezinu misiju i viziju te njezine vrijednosti. Svaka akola ima individualnu misiju djelovanja i viziju razvoja. Potrebno je razlikovati ta dva pojma. Naime, Misija je poslanje, osnovna funkcija ili zadatak akole, a vizija predod~ba buduih dogaaja, slika idealnog stanja akole. Vizija budi entuzijazam, promovira individualno i zajedni ko dobro te daje smisao i svrhu svemu onome ato se u akoli radi i ~ivi (Buljubaai-Kuzmanovi, 2015: 194). `to se ti e vrijednosti ista autorica ih opisuje kao apstraktne ideje o tome ato je ispravno ili nije ispravno dok ih Pennington (1998) opisuje kao ono ato do~ivljavamo pri emu ih razlikuje od uvjerenja koja se odnose na znanja o svijetu koji nas okru~uje. Pozitivna i negativna kultura akole  tipologija kultura odgojno-obrazovnih institucija Prethodno se u teorijskom razlaganju pojma koncepta organizacijske kulture i kulture odgojno-obrazovne ustanove raspravljalo o pozitivnoj i negativnoj kulturi koje su sa~eto opisane kao mogunost najaireg opisivanja same kulture akole ako se promatra kroz interakcije izmeu pojedinaca, njihovu povezanost i sl. (Marki, 2014). Meutim, kako se mo~e opisati i prepoznati pozitivna i negativna kultura akole? Stoll i Fink (2000 prema Marki, 2014: 629) navode kako kultura akole mo~e odreivati akolu kao: pokretnu (poti e napredak svih u enika) i dinami nu, kru~eu (ostavlja dojam u inkovitosti), lutajuu (ne prilagoava se promjenama u dovoljnoj mjeri), napinjuu (karakterizira je neu inkovitost, nemotiviranost i nedostatak kompetencije) te utopljeni ku (koju takoer karakterizira neu inkovitost ali i nekompetentni, demotivirani sudionici). Deal i Peterson (prema Spaji Vrkaa, 2008) dijele kulturu akole u dvije skupine (ovisno o tome u kojoj mjeri osiguravaju temeljnu svrhu akole): pozitivna ili toni ka kultura te negativna ili toksi ka kultura. Prva podrazumijeva kolektivnu vitalnost, dinami nost, optimizam, usmjerenje na u enje svih, temelji se na profesionalnom razvoju, samorefleksiji, izgradnji zajedni ke prakse; u njoj dominiraju norme i vrijednosti kojima se promi e dostojanstvo svih te odgovornost za osobni napredak; sna~na profesionalna zajednica u kojoj prevladava osjeaj uzajamne povezanosti, vrijednosti pou avanja i u enja te vjere u budunost, promi u dijalog i interakciju. Drugu kulturu karakterizira nedostatak energije, pasivnost, pesimizam; naruaavanje profesionalnih odnosa, potiskivanje odgovornosti i smanjivanja u inkovitosti, vladanje nezainteresiranosti i frustracija, fragmentiranost, smanjena u inkovitost - djelatnici nemaju vjeru u smisao i va~nost svog rada i imaju negativan stav prema pou avanju i u enju, povijest ustanove smatra se kao niz neuspjeha i kriza, djelatnici ne vjeruju da je napredak mogu, za neuspjeh skloni okriviti ~rtvu- roditelja i u enika, nema tradicije inoviranja, timskog rada i dijaloga, niti rituala, ceremonija, koncentracija moi u rukama ravnatelja. Isti autori predla~u anti-toksi nu strategiju od tri koraka: identifikaciju toksi ke/ih supkultura/e, sluaanje i mijenjanje toksi kih pri a, obraanje pozornosti na posebne toksi ke elemente. Marki (2014: 628-629) isti e Pozitivne karakteristike kulture akole ogledale bi se u optimizmu, zajedniatvu, odgovornosti, vjeri u svrhovitost rada i djelovanja(...)dok bi negativnu odreivao nizak stupanj povezanosti, pasivnost, pesimizam, frustriranost i fragmentarnost.... U svrhu uspostavljanja pozitivne kulture odgojno-obrazovne ustanove Stoll (1999: 37) je proveo slijed istra~ivanja u nekoliko odgojno-obrazovnih ustanova te predlo~io deset kulturnih normi koje utje u na poboljaanje kvalitete ustanove te predla~u njihovo usvajanje u praksu: Zajedni ki ciljevi - znamo kamo idemo/Odgovornost za uspjeh -moramo uspjeti/Kolegijalnost - zajedni ki radimo na ovome/Kontinuirano unaprijeivanje - mo~emo se poboljaati/Do~ivotno u enje - u enje je za svakog/ Prihvaanje rizika - u imo pokuaavajui neato novo/Podraka - uvijek je netko tu da ti pomo pru~i/Uzajamno poatovanje - svatko mo~e neato ponuditi/Otvorenost - mo~emo razgovarati o naaim razlikama/Pohvale i humor - zadovoljni smo sobom. Peterson (2002) isti e postojanje pozitivnih i negativnih kultura koja utje e na kvalitetu i uspjeanost stru nog usavraavanja kada odgojno-obrazovna ustanova ima pozitivnu profesionalnu kulturu, zna i da ima zna ajan profesionalni razvoj, uspjeani kurikulum i pozitivna postignua svojih polaznika(...)Suprotno, odgojno-obrazovna kultura s negativnom kulturom ili zatrovanom kulturom ne vrednuje profesionalno u enje, pru~a otpor promjenama, umanjuje i sprje ava uspjeaan profesionalni razvoj (prema Vuji i,2011: 32). Hinde (2005, prema Vuji i, 2011: 35) dodaje kulturu odgojno-obrazovne ustanove mo~emo opisati sli no kao zrak koji udiaemo(...)mo~e imati pozitivan utjecaj na u enje, na istra~ivanje odgojno-obrazovnog procesa, ali i negativne. U svakom radnom okru~enju zaposlenici i klijenti, pa tako i u odgojno-obrazovnoj ustanovi ~ele se osjeati prihvaeno. Upravo o samim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa unutar akole ovisi hoe li kultura njihove akole biti pozitivno ili negativno orijentirana. Uz pojam pozitivne akolske kulture neizostavno je pitanje i njezine kvalitete  a u enici su ti koji najbolje mogu definirati kvalitetu akole:Smatram da akola mora biti nosilac kulture i pru~iti u enicima ono ato im je ~ivotno najpotrebnije. S druge strane, ukoliko je akolsko ozra je loae, ukoliko su djelatnici nezadovoljni opom klimom zasigurno kultura ustanove nee niti postojati odnosno slijedit e ustaljene obrasce posjedovanja tradicionalne kulture koja je deklarativna a sve e poprimiti ozra je ustajalosti. Potreban je uzajaman rad i trud u enika/ca, u itelja/ca, nastavnika/ca kako bi se isprva akole koja djeluje unutar lokalne zajednice preispitale vrijednosti i moral koji Juri naziva regulatorom kulture. Juri (2004) isti e etiri glavne sastavnice kulture: profesionalizam, razredno i akolsko okru~enje te organizacijska i komunikacijska kultura. Kultura se u i, kao ato ljudi bioloaki nasljeuju mnoge fizi ke osobine i instinkte ponaaanja, tako se kultura nasljeuje u druatvu, ato zna i da osoba u i kulturu od ostalih lanova druatva. Ono ato kulturu ini odr~ivom je moral, a prihvaanje moralnih vrednota je neato ato predstavlja kontinuitet civilizacijskog ponaaanja. Zbog toga je prije svega nu~no preispitati skriveni kurikulum svake akole i tzv. implicitnu pedagogiju svakog djelatnika jer se upravo tu uvla e razni tradicionalizmi i ukorijenjuju se stereotipi. Da bi se akola oduprijela negativnoj akolskoj kulturi potreban je rad na profesionalnim kompetencijama. Profesionalizam je jedna od glavne domene kulture akole koju spominje Juri (2004), a obuhvaa rad na osobnom profesionalnom razvoju te spremnost za ostvarivanje zajedni ke misije i vizije ustanove unutar njezinog razvojnog plana. Uloga ravnatelja/ice u razvoju kulture akole - kormilari broda Unutar akole postoji odreena akolska hijerarhija koja je veini poznata iz neposrednog ili posrednog iskustva. I dok se akolskog pedagoga/inje proziva ,,dobrim duhom akole ravnatelji/ice se smatraju kormilarima/kama broda (Smith, 1996). Ravnatelj u osnovnoj akoli je menager i pedagoaki rukovoditelj (...)Djelovanje ravnatelja u osnovnoj akoli ima ishodiate u temeljnim ciljevima, obrazovnom menad~mentu i voenju akole (`turli, Silov, 2014: 60). Uloga ravnatelja/ice unutar akolskog menad~menta koji se u posljednjih nekoliko godina sve viae razvija obuhvaa razne aspekte djelovanja: unaprijeivanje komunikacijskih kompetencija u svrhu razvoja suradni kih odnosa, praenje i unaprijeivanje nastave, pru~anje mogunosti stru nog usavraavanja svim djelatnicima akole koji e im poslu~iti kao alat za osobni razvoj a potom i kao alat za unaprijeivanje zajedni ke vizije i misije ustanove i dr. Stani i (2001,2002) konstruira stru no-kompetencijski model tzv. idealnog ravnatelja/ice i idealnog/e pedagoga/inje akole. Razlikuje njihove ope i specifi ne kompetencije: osobne, razvojne, stru ne, socijalne i akcijske. Prema Juriu, akolski menad~ment obuhvaa voenje, organizaciju i administraciju akole te pristup resursima pedagoako savjetni kim kompetencijama voenja, stilu voenja, raspodjelu zadataka u pojedinom predmetu, provoenju tzv. team buildinga, protoku informacija i procesu odlu ivanja u akoli. Imajui u vidu slojevitost socijalnih odnosa, uva~avanje tradicije akole, obi aje i dr. u obliku priredbi i zajedni kih sve anosti, karakteristiku dinami nosti (neprestana izmjena u enika ali i u itelja)  upravo ravnatelj/ica ima klju nu zadau u stvaranju pozitivne/podr~avajue klime/ozra ja u akoli unutar koordiniranja izmeu stru nih timova u akoli, akolskog odbora, razrednog, u iteljskog i nastavni kog vijea, Vijea roditelja i Vijea u enika. Rogers (2006) isti e va~nost njegovanja suradni ke kulture unutar timskog rada svih djelatnika/ca kako bi se dijelila zajedni ka vizija i komplementarne akcije. U nacionalnim okvirima joa uvijek ne postoji sustavan pristup edukacije ravnatelja/ica (iako se radi na tome)  on se veinom sastoji od stru nih skupova i kratkih tematskih seminara. U posljednje vrijeme aktualna problematika koja se ti e unaprijeenja kulture akole odnosi se na sprije avanje nasilja u akolama, upoznavanje sa Strategijom razvoja obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj i sl. Meutim, ravnatelj/ica je suo en/a s mnogobrojnim izazovima  tra~i se sve viae razvijanje kulture akole koja e biti uo ena u zajednici kao primjer dobre prakse. Sustavi vanjskog i unutraanjeg vrednovanja kvalitete akole potvruju navedeno, a samim time postajemo svjesni da ravnatelji/ce danas nemaju mnogo alata unutar sustava kojim bi mogli/e podupirati razvoj kulture akole osim samostalnog cjelo~ivotnog u enja i obrazovanja. Ravnatelji/ce trebaju imati razvijene komunikacijske vjeatine sa svim sudionicima/cama odgojno-obrazovnog procesa u svrhu stvaranja pozitivnog ozra ja/klime ustanove. Nu~no je posjedovanje organizacijskih vjeatina kako bi podupirao snage pojedinih u itelja/ca, nastavnika/ca u samorazvoju. Potrebno je motivirati sudionike za ostvarivanje zajedni ke misije i vizije a to ponekad nimalo nije jednostavno u mozaiku utjecaja kao ato je obitelj, crkva i openito druatvo koje doprinose stvaranju odreenih stavova, usvajanju odreenih vrijednosti i sl. Iznimno bitnu ulogu u razvijanju kulture akole imaju ravnatelji koji se danas promatraju kroz prizmu menad~era ustanove. U okviru danaanjih aktualnih odgojno-obrazovnih tema kao ato je nestabilni pokuaaj obrazovne reforme tijekom proale godine (prevelika intervencija politike uobli ene u politi ku indoktrinaciju nezdrave koli ine i razmjera), eksperimentalno provoenje Graanskog odgoja i obrazovanja, prosvjedi odgajatelja/ica koji/e se bore za dignitet struke i poativanje pedagoakih standarda i dr. potrebno je istaknuti da su za poboljaanje cjelokupnog stanja potrebni nastavnici koji razumiju predviena poboljaanja i koji su svim srcem za njih. (...) Nastavnike je potrebno osposobiti da bi djelotvorno sudjelovali u reformi. Institucije se sastoje od ljudi koji provode reforme (Bruner, 2000: 47-48). Upravo je ravnatelj/ica klju an imbenik za poticanje nastavnika/ca, u itelja/ca, za daljnje (samo)obrazovanje i stru no usavraavanje  udaljen od bilo kakvih politi kih strujanja- kako bi akola imala kvalitetne ljudske resurse koji posjeduju sposobnost kriti kog razmialjanja i proaktivnog djelovanja a sve navedeno se svakako reflektira na samo njegovanje i razvoj kulture akole. Autori Fullan (2007) i Hopkins (2007) joa proalog desetljea raspravljaju o potrebi za kreativnijim reformama izvan utjecaja politi ke strukture  Hopkins (2007) u tom kontekstu isti e potrebu umre~avanja odgojno-obrazovnih ustanova koja e raditi na produbljenju problematike organizacijske kulture. injenica je da se kultura svake akole promatra zasebno, ali u svakom slu aju je potrebno umre~avanje ustanova koje posjeduju sli nu misiju i viziju razvoja djelovanja. Utjecaji na razvoj kulture akole Dakle, ravnatelji/ce su ti/e koji bi trebali znati KAKO mijenjati ili pak njegovati postojeu kulturu ustanove (iako kultura kao fenomen sam za sebe ima tendenciju promjene). Ipak, slijedei suvremenu paradigmu alat za promjenu ne le~i viae u rukama ravnatelja te ne slijedi top-bottom odlu ivanje  prakti ari/ke su ti koji trebaju biti aktivni sudionici/ce promjene organizacijske kulture akole (spremni na promjenu, usvajanje istih s lakoom, sklonost za u enje i sl.). Mijenjati organizacijsku kulturu ustanove zna i znati ato se ~eli postii, uvesti i ~ivjeti nove vrijednosti te u iti na iskustvu (Sria, 2009). Ajdukovi (2010) potvruje ve ranije navedeno da organizacijska kultura poti e normativna ponaaanja (obla enje, oblik komuniciranja i sl.) te dodaje da su va~na za odr~avanje organizacije te da zato postoji otpor promjeni postojee kulture. Promjene uvijek predstavljaju neizvjesnost,strah, ljutnju, konflikt i sumnju te su zapravo odgovor na kriznu situaciju. Ravnatelj/ica treba znati kako stvoriti preduvjete za postizanje promjena u svrhu mijenjanja stare paradigme djelovanja  omoguiti dobru informiranost, kvalitetnu komunikaciju, motivaciju te imati dobru sposobnost voenja ustanove. Ipak, kultura je ruho pojedinog socio-kulturnog podru ja te se neprestano mijenja  iako pri svakoj promjeni postoji svojevrsni otpor. Mo~e se zakljuiti da ne postoji odreeni kulturalni model koji je univerzalan za sva podru ja ponajprije zbog utjecaja razli itih kulturalnih pozadina svih imbenika unutar akolskog okru~enja. Dodiri razli itih kultura u akoli  utjecaj na kulturu akole Unutar akole dolazi do dodira razli itih kultura koje se ogledaju u posljedicama kao ato su difuzija kultura, kulturni imperijalizam, interkulturalizam, akulturacija, multikulturalizam i (* h j | J L ~ ( @ l n | ~ ʾʮxoeUKDKDK=D hj{6^J hq6^Jhm_hB.6^Jh;jhm_5PJ^JnH tH hm_hm_5^Jh;jhB.^Jhm_5PJ^JnH tH hm_hB.5PJ^JnH tH  hti^Jhm_hB.^Jhm_hB.5^Jhm_hB.5PJ^JnHtHhTPJ^JnHtHhm_h8PiPJ^JnHtHhti5PJ^JnHtHh5%h5%PJ^JnHtHhm_h5%5^J(j J L x:2$hdh`ha$gd$ dh^ `a$gdLM $dha$gd;j $da$gdm_ dgd;j $da$gd dgdfFdgdfFdgd5% \ ^ b &P8B|&0tvx猽}k"hm_hm_6^JmHnHtHuhB)6^JmHnHtHu%hm_hB.56^JmHnHtHuhWY6^JmHnHtHuhj{6^JmHnHtHu"hm_hB.6^JmHnHtHuhWYhWY6^J hWYhWY hWY6^Jhm_hB.6^J hq6^J hj{6^J(,0:n.0123,0JL|< ɺwnnhm_hBD~^Jhm_h5^Jhm_h55^J hYN^J hj{^J hWY^J hr^J h^Jhm_hgD:^Jhm_h|^J h_w^Jhm_h'^Jhm_h5^Jhm_h ^Jhm_hw^Jhm_h@5^Jhm_hB.5^J hLM5^J)0L(B(=r=HZSS!;֤|q $dha$gdB. $dha$gd$dh`a$gd"" $dha$gd""$dh`a$gdLM$dh^`a$gdB.$dh`a$gdr$ dh^ a$gd_#]$ dh^ a$gd;j$hdh`ha$gdr < ! !d!!###%%%%%%%&&.&0&X&n&&&'H''' ( (((@(B(ͻztjahhk`^Jhm_hk`5^J h_#]^J h6:~^Jhm_huo^Jhm_huo6^J h_w^J hG^Jhm_hw6^Jhm_hw^Jhm_h|^Jhm_hk`^Jhm_hl^Jhm_hPq^Jhm_h^Jhm_hB.^J hm_^Jhm_hW^Jhm_h/8D^J#B().))))*++8+V+++++..0.J.v..../\/^/h//(060B0J0v00000013355 5ӻwnhm_hRh^Jhm_h^JhGho6^Jhm_ho^Jhm_h^J hG^Jjhm_hPq0JU^Jhm_h 6^Jhm_h^J hm_^Jhm_huo^Jhm_h^Jhm_hHe^Jhm_h+v^Jhm_hI^Jhm_hW e^J) 5:5P5V5 77799.:l:r:(;*;=== =&=,=p=r==$>CXCZCCCDDDBDEE|GĻͬͦĚĐ}sja}[ h^Jhm_hl^Jhm_h^Jhm_h6^Jhm_h^Jhm_h\5^Jhm_hm5^J hm_^J h_#]^J hV8^Jjhm_h'$0JU^Jhm_huo^Jhm_hB.^Jhm_h^Jhm_hZ~^J hG^Jhm_hS^Jhm_hRh^Jhm_h#x^J#|G~GG)H>HBHCHDHLH^HHHHHHHHHHHHHJK4LPLfLtLNNNOOOOPPzPXSZSʞ܏}wnwnw}h h""^Jhh^J h^Jhm_hd ^Jhm_h^J hG^Jhm_h^Jhm_h ^J hLM^Jhm_hN`6^Jhm_h16^Jhm_hN`^Jhm_hg^Jhm_h!^Jhm_h@p^Jhm_hlLE^Jhm_h--=^Jhm_hz.^J'ZSST0TTTUULZZZZ,]l]x]]ccooopr6rFr`ru.vxxxܶ,NP `.$L^Ʒ~thm_hX6^Jhm_hX^J h_w^Jhm_huo^Jhm_hl^Jhm_h]a^Jhm_h*I^J hV8^Jhm_hMS?^J hG^Jhm_hd ^Jhm_hw^Jhm_hk`^Jhm_hMS?56\^J hG\^Jhm_h` t\^J&\  RSSnu$hdh`ha$gd$dh^a$gdPN$dh`a$gdy_M $dha$gdb$hdh`ha$gdB $dha$gdq7$hdh`ha$gdV8$hdh`ha$gd_w $dha$gdMS?$hdh`ha$gd` t ^`jv2LNtx,.02"02Z漳pgg^hm_h\^Jhm_h9vv^Jjhm_ho0JU^Jh1Rho^Jh1RhV8^J hV8^JhV8ho^Jhm_h)6^Jhm_ho^Jhm_h)^Jhm_h]a^Jhm_hY^Jjhm_hX0JU^Jhm_hMS?^Jhm_hX^J jhm_hY0J6U^J"Z\PXB28VX`bhnb*вyyhm_hX^Jjhm_hu0JU^Jhm_hu^Jjhm_h\G0JU^Jhm_h\G^Jhm_ho^J h^Jhm_hkh^J h_w^Jhm_h47/^Jhm_h\D^Jhm_hp^Jhm_hMS?56^Jhm_h(^J.TZ~&:> 6<ntbZ,6j     " . 2  fnĻĩIJIJĻ軠ߔhm_h` t^Jhm_hb56^Jhm_hY^Jhm_h9'^Jhm_hb^Jhm_hw^Jhm_hX^Jhm_hT~^Jhm_h\G^Jhm_ho^J hV8^Jhm_h47/^Jhm_h^r^J4t~ >8>8HdHhY> hY>^Jhm_hBi^Jjhm_h'f0JU^Jhm_hXh^J h!n^J h^Jhm_hz.^Jhm_h8^Jhm_hJ<^Jhm_hJ<5^J h_w^Jhm_hPN^Jhm_h&6^Jhm_hH]^Jhm_h&^J'r4DJv~ʪΪҪԪ.@ $V24ʴhĽwqh^hUhUhm_h1^Jhm_h$B6^Jhm_h$B^J hB^Jhm_hz.6^Jhm_hz.^Jhm_hP,6^Jhm_hg.6^Jhm_hg.^Jhm_hP,^J h5%^J h5%5^J h {45^Jhm_hRr^Jhm_hY>^J hY>^Jhm_h8^Jhm_hPN^Jhm_ho\Y^Jhm_h'f^JԪ֪:`(<8N*}}$ & F'dha$gdXhm$  & F'dhgd\m$$hdh`ha$gd;j$hdh`ha$gd9S$hdh`ha$gd9S$hdh`ha$gd/.$hdh`ha$gd $dha$gd {4$hdh`ha$gdjںҼH8\` BNlLN@Bh,,. 0d@赬܅܅܅܅h/.h/.^Jhm_h ^Jhm_hPJ^JnH tH  hY>^Jhm_h^J hB^Jhm_h!r4^Jhm_h/.PJ^JnH tH hm_h/.^J h/.^J h;j^Jhm_hP,^Jhm_h1^J h^J4 (<n $~4D468LN ^hm_hXh6 hm_hXhhm_h\0Jjhm_h\Uhm_h\6 hm_h\h;jhXh^J hm_5^J hm^J hq_m^J h(>^J h9S^Jh9Sh9S^Jh9Sh9S5^Jh/.h/.^J h/.^J/jlN46 ",NnTVxzLx  r t   hm_hu6^Jhm_hu^Jhm_hXh0J^Jjhm_hXhU^Jhm_hXh6^Jhm_hXh^Jjhm_hXhUhm_hXhnHtHhm_hXh6hm_hXh0J hm_hXhjhm_hXhU4"lZn(L  d<DZ8 $ & F'dha$gd` tm$$ & F'dha$gdu$ & F'dha$gdXh$ & F'dha$gdXhm$          (*"Dx z8 "DF8\ 8:,żصئż؟ؐؐ hm_hkhhm_hY6 hm_hYhm_hH6 hm_hH hm_hzhm_h` t6 hm_h` thm_hXh0Jjhm_hXhUhm_hXh6 hm_hXhhm_hXh^Jjhm_hXhU^Jhm_hXh0J^J1,V4dN !"#%',*,.b/0111 $dha$gdXh$ & F'dha$gdum$$ & F'dha$gdkhm$$ & F'dha$gdXhm$ TV4^bd.txvx( R V   H!!!"2"4"n"""L#N####$$%&&&^&`&&'''r((((n)p)))V* +,-H-J---l.n.../鿷hm_h(6 hm_h( hm_hzhm_hXh0Jjhm_hXhUhm_hXh6 hm_hXh hm_hkhhm_hkh6H.///80:000h111111B2N333(6*66688h:j:|:::|oaSF|hm_hM5^JmH sH h;jhM55^JmH sH hBh(>6^JmH sH hB)hB)^JmH sH hB)hB)6^JmH sH  hB)hB)hm_hB)6^JmH sH hB)hB)mH sH hB)mH sH hm_hB)5^JmH sH hm_hM55^JmH sH hm_hM55^Jhm_hXh5^Jhm_hu6 hm_huhm_hXh6 hm_hXh11B2j:::<=>@A:DHGH,JJ KzK,MMMMM dgdv0$a$gdGgd"" $dha$gdM5$a$gdB$ dh^ `a$gdM5::::D;;<<<===>>@@AA|B~BBHCLCNCDD:D666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ OJPJQJ_HmHnHsHtHR`R 6m.Normal d CJPJ_HaJmHnHsHtHVV 6m. Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\aJ \\ 6m. Heading 2$<@& 56CJOJPJQJ\]aJDA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List ^/^ 6m.Heading 1 Char*5CJ KH OJPJQJ\^JaJ nHtH`/` 6m.Heading 2 Char,56CJOJPJQJ\]^JaJnHtHP P 6m. No Spacing CJPJ_HaJmHnHsHtH> @"> 6m.0Footerdp#F/1F 6m.0 Footer CharOJPJQJ^JnHtH6U`A6 6m. Hyperlink >*B*ph^/R^ 6m.Default 7$8$H$)B*CJOJQJ_HaJmHphsHtH j j 6m.p TOC Heading$@& )B*CJKHPJaJmH nHph6_sH tH&& 6m.pTOC 1** 6m.pTOC 2^RR hFPMedium Grid 3 - Accent 4,:V 0jQ@ jQ jQ dj; djQ djQ d 44 dh56B*\]ph56B*\]ph56B*\]ph56B*\]ph +,Light Shading - Accent 3G:V!0YYj;@ j; jDYYjDYY442!dfdfd5B*phv<5\5\5\5\# +,Light Shading - Accent 1G:V"0OOj;@ j; jDOOjDOO442"dfdfd5B*ph6_5\5\5\5\3 +,Medium Shading 1 - Accent 4-:V#0j%@ jj jDjQ d442#dfdfd55\5\5\5B*\phC +,Light Grid - Accent 4:V$0ddddddjF@ddddd j9dddddj;dddd j.ddddjDdddddjDddddd442$dfdfdl5OJ$PJQJ$\^J5OJ$PJQJ$\^J5OJ$PJQJ$\^J5OJ$PJQJ$\^JS  Medium List 2 - Accent 3+:V%0YYYYj;@ j; jQY jQY jQY jQY j j 44%&B*OJPJQJ^Jph CJaJc Light Grid - Accent 3:V&0YYYYYYjF@YYYYY j9YYYYYj;YYYY j.YYYYjDYYYYYjDYYYYY44(&fdfdl5OJ$PJQJ$\^J5OJ$PJQJ$\^J5OJ$PJQJ$\^J5OJ$PJQJ$\^Js QLight List - Accent 3:V'0YYYYj.@YYYYj.YYYYj.YYYYj Y44('fdfd25\5\5\5\phB/B 3apple-converted-space`^` [0 Normal (Web))ddd[$\$CJOJPJQJaJtH44 +W0Header * p#B/B *W0 Header CharCJPJaJnHtH*W * @`Strong5\ H  Light ShadingG:V-0j;@ j; jDjD44(-fdfd5B*ph5\5\5\5\PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭VvnB`2ǃ,!"E3p#9GQd; H xuv 0F[,F᚜K sO'3w #vfSVbsؠyX p5veuw 1z@ l,i!b I jZ2|9L$Z15xl.(zm${d:\@'23œln$^-@^i?D&|#td!6lġB"&63yy@t!HjpU*yeXry3~{s:FXI O5Y[Y!}S˪.7bd|n]671. tn/w/+[t6}PsںsL. J;̊iN $AI)t2 Lmx:(}\-i*xQCJuWl'QyI@ھ m2DBAR4 w¢naQ`ԲɁ W=0#xBdT/.3-F>bYL%׭˓KK 6HhfPQ=h)GBms]_Ԡ'CZѨys v@c])h7Jهic?FS.NP$ e&\Ӏ+I "'%QÕ@c![paAV.9Hd<ӮHVX*%A{Yr Aբ pxSL9":3U5U NC(p%u@;[d`4)]t#9M4W=P5*f̰lk<_X-C wT%Ժ}B% Y,] A̠&oʰŨ; \lc`|,bUvPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!R%theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] &Mgph2lssoaT n) B j m v +++. < B( 5|GZS֤^ZTg} r ./:D$L&N()*+,./02457891M&N-136:u6,X$en,|WBs]S@XXXXXXXXXXXXX $'.!+n Mm XXXL# @0(  B S  ?QWx$Bmnuv.1kn{~PQRY[\u!&>ALO^`gn7=sz7?78nt   + . 9  O   ! B L a c  ! (/+239AKR]oqz )3HNcd9B08Zh~-.Y^dh~!VZVb:?%0UW]ey():DUYrvrtru"+NVdkr|    l o r u !!2!5!!!!!"""%"s"|"""""""p#u###Q$R$k$o$$$$$$$$$$$4%E%%%H&I&X&]&x&|&&&&&&&&'i'o'''''z(((())))****2+7+R+X+y++++t,z,,,,,(-4---`.h.o.x.....//////0000111122+3/3t3~333z444444445555555555667777777788899999:9=9b9e9~9999~::::::T;];s;v;;;<<====>>x????????????@@AAAAAABBBCCC=C@CCCCCCCCCCC1DBDZDdDDDFEGEHETEEE3F?FbFeFFFFFFFFFfGgGTHcHhHmHrHzHHHHHHHIIIIIIJ JJJKK^KeKKKKKKKKKsLyLMMMM%M0M>MMMMMMMMMNN2N5N~NNNNNNOOOO9O?OFOHOOOOO PPVP_PuPPPPPPPPPPPQ QQSQUQsQuQQQQQQQQQ RRRR7R:RQRVR\R_R`RhRnR}RSSSSSST TTTUUNUYUUUVVVV@VAVLVTVrVsVVVW"W)W.WWWWWWWWWWW X X2X8XuXvXXX YYYY|ZZ|[[|\~\|]]|^^|______'`0`w````````hatahblbhcjccchdldddddeehekeneseeeeeffff}ggggggphthhhhhpiui}iiiiii5j;jBjOjVjXj^jejfjmjkkkk2l5lllllmmmmmm(n/nInJnynnnnnnnnooDoIoaoho~oooooooooopp5p7p8pApGpNpPpSpcphpppqqr rlrqr{r~rrrrrrrssssssss t)ttttu1u;uuuuuFvJvvvvvww+x0x9x-Tan_?ȉq@*RaCEhkM䠀8HOrg26W#QdDo$VHHR^4\* UfD:gf~PkTqlNv cl=Ptݖ$D*x:UU~䠀^`5CJaJo(.0^`0o(..0^`0o(... ^ `o(.... @ ^@ `o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... H^H`o(........ ^`o(.........^`5CJaJo(.0^`0o(..0^`0o(... ^ `o(.... @ ^@ `o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... H^H`o(........ ^`o(.........h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJ QJ o(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJ QJ o(hH^`5o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(.8^8`o(..0^`0o(...p0^p`0o(.... @ ^@ `o( .....  ^ `o( ...... x`^x``o(....... `^``o(........ ^`o(.........^`OJPJQJ^J.^`.pp^p`.  ^ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.,^,`o() ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. l^l`hH. <L^<`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`OJPJQJ^J. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`5o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJ QJ o(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJ QJ o(hH,^,`o(. ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. l^l`hH. <L^<`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(.8^8`o(..0^`0o(...p0^p`0o(.... @ ^@ `o( .....  ^ `o( ...... x`^x``o(....... `^``o(........ ^`o(.........^`o(.8^8`o(..0^`0o(...p0^p`0o(.... @ ^@ `o( .....  ^ `o( ...... x`^x``o(....... `^``o(........ ^`o(......... ^`OJ QJ o(   ^ `OJ QJ o( pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( PP^P`OJ QJ o(N^`No() ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`5o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH. ^`hH. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH. ^`OJ QJ o(n ^`OJ QJ o(n pp^p`OJ QJ o(n @ @ ^@ `OJ QJ o(n ^`OJ QJ o(n ^`OJ QJ o(n ^`OJ QJ o(n ^`OJ QJ o(n PP^P`OJ QJ o(n^`5o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`CJOJPJQJ^J)^`CJOJQJo(opp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o(^`5o(- ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.8^8`OJPJQJ^J. ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. x^x`hH. HL^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH. ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJ QJ o( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJ QJ o(^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(.80^8`0o(..80^8`0o(...^`o(.... `^``o( ..... `^``o( ...... p^p`o(.......  ^ `o(........  ^ `o(......... ^`hH. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`5o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h^h`o(.h^h`o(..0^`0o(...0^`0o(.... 8^8`o( ..... 8^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........^`OJPJQJ^Jo(hH-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJ QJ o(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJ QJ o(hH^`CJOJPJQJ^JhH. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`5OJPJQJ^J.^`.pp^p`.  ^ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.^`5CJOJQJo(- ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`5o(.^`o(..80^8`0o(...80^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ p^p`o(......... ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJ QJ o( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJ QJ o(^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(.80^8`0o(..80^8`0o(...^`o(.... `^``o( ..... `^``o( ...... p^p`o(.......  ^ `o(........  ^ `o(.........(UU~clq@kMv gf8,F =PtdEp >R^ Uf 8HO i@=% PkD*x"=UL)k1kw (&aCE\|$Z5C ~R'# (qlC[$W#Qo$V/ zn_?ta i067NamArk Acc"/>w:LEeptFockGalsHiorPinawidRphafonTe:1U; V-fa"CaX","5.4 Fx z ~. nr px zz z + M C[ .n tv K 7Q ~    A nG Q b +w K{ y ? d k ZA[G)0Z\'$yd|0M8dre@Af7F-vy &%@M ~(*q7Ct36Y\*2mV}Ew?J?T9Z'#cf 0KRh7 8+NTfPqy[N-OQaJ=AT_bp/5O\0L P V ~ 1%!M!""BJ"xR"`5$A$m$"5%5%b%$v%r&u''9'B'}p'( H(K( Q()>)H * **+*g-*I*`O*p*\3+=I+N+T+{+D,,P,!,#,-,J,2g,Gj,4--P -#-'-3-U-va-h ..|,.B.[.6m.z.//47/;/A/K0$0&0K0T0X0;Y0v0}0 1I1&111|1 2 2C%2*2$S233TO3l3?4XP4e4 r4!r4 {4M55'-555s95l676@7>7~7M789(8`38>8Q8V879Ua9,:C:gD:|Q:>f:Eq:< "<7<M<MZ<c<==M#=&=--=D=|=}=>E>\>q> ?] ?!?s-?C?~F?MS?*{?@%@ AA-A{0AtOAdAjAsA$B-BKBUBaB C4"CCC;GC`C7aC0nCFD1D/8D>D\DazDlLEOEYiEF'FFF&F G\GnGzGjHHmKHqnHnHnH rHII*INIDJVJKK8KdKiK}K{jLMy_MkM?NPNYNO(O)OJO"xOPbQ5QQyQ8Q?hQ@kQRRYRaR/'S9STTpFTGT1dTyTo U ULMU*NUHpU~V*V/V$DVnV WHWvWy#XYXA\XYIYo\YZ`ZkiZoZ[ [Z[b[_v[w[\_#] D]^_^^Q^(R^R^^`z^5_6B_m_N`F ]cl|>\bbq %-8>4GuoD =rD!zAX#*/0:3aq0O 6<r!w:DgGabw1nrL,,;_u0?Nb3 $~()`Jcczyz !!fS;jo^r (@LMMadw35N "1CPKB GrhvK$R'\_Bi' X)f6GSQi0]g{yG,29PY8DE_vp}]g449IMNZ7 .08:[huAsT?]~6J<pGNP`t,oe4SZ\T6fF'fk1xq OzV%=z=q y77=Tevk}&&,7V *s!% 'B)g.7 `+ zAN^m!T8.9n=tE Sp]`Uhv)A]OdRMQ[uiiWK`i_t[q!&)+/M^ax)C;=1 _ mN!;!Nxhy<j* :#[m>p74:8:T^v/3+diC9T[GKNhrTp/%ZFWYH ABHUot %9R '$6my{p-7`h(>\L^ Vwy+>=EEI}&L 6<Bp=g[[G 5imqc)J*yJZm u0=k`.8#LR.i%sY&$Z]GpwWdXj"*4.W?QW\(7MIX rw;7)5Euks} w!'su*,|h +1l45\HH]u E[HJ8ZA_w-1KMMQ]_o/./7Ho{GA_rHk+ '6&@NxT,({XI|)A5P1R?Y$y~"12"TW1C'+2pDp@pJpLpNpPpTppprpp@pp(@pppppppppppppppppppppp pp>Unknown G.Cx Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@Calibri;(SimSun[SO7@CambriaK=   jMS Gothic-3 00005. .[`)Tahoma?= *Cx Courier New;Wingdings?Wingdings 2A$BCambria Math"14jǏ4je%'j'(!0 BqHP $P6m.2! xx Korisnik Anita Klapan(                           ! " # $ % & ' Oh+'0t  $ 0 < HT\dl KorisnikNormalAnita Klapan3Microsoft Office Word@F#@jPn@]@]j'՜.+,D՜.+,H hp|    TitleNaslov  8@ _PID_HLINKSA `%#$Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=174783".!Ahttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=33340.'Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=129919vl8http://www.eric.uoregon.edu/publications/digest092.html?Dhttp://www.skolskenovine.hr/upload/tjednik/31-2010_110117112127.pdf*+Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=167932"-Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=200714 Ahttp://www.familylab.hr/clanci/jesper-juul-intervjui/o-skolstvu/%( Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=166614'' Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=219325/-Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=227862$/Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=141515^>nhttp://www.ssmb.hr/libraries/0000/1180/Krizni_i_preventivni_menad%C5%BEment_u_%C5%A1koli_-_Ajdukovi%C4%87.pdfWsEhttp://www.azoo.hr/images/AZOO/.../Kultura_skole-_Vladimir_Juric.ppt|http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=4651:uloga-ravnatelja-u-stvaranju-i-mijenjanju-kulture-kole-&catid=287:ravnatelji&Itemid=478Zhttp://ss-brac-supetar.skole.hr/upload/ss-brac-supetar/newsattach/108/Kultura_i_skola.pdf  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;=>?@ABCEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FƏ]@Data <1TableDWordDocument :vSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStoreSMƏ],Ə]HHSARHOGNF==2SMƏ],Ə]Item  PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q