Pregled bibliografske jedinice broj: 959790
Pridošlice i oblici integracije: nekoliko primjera iz srednjovjekovne Slavonije (14.–15. st.)
Pridošlice i oblici integracije: nekoliko primjera iz srednjovjekovne Slavonije (14.–15. st.) // Nacionalne ideje i etnička lojalnost u renesansnoj Hrvatskoj
Zagreb, Hrvatska, 2017. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, ostalo)
CROSBI ID: 959790 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pridošlice i oblici integracije: nekoliko primjera iz srednjovjekovne Slavonije (14.–15. st.)
(Newcomers and Forms of Integration: Several Examples from Medieval Slavonia (14 th -15 th Century))
Autori
Nekić, Antun
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo
Skup
Nacionalne ideje i etnička lojalnost u renesansnoj Hrvatskoj
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.02.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
plemstvo, Slavonija
(nobility, Slavonia)
Sažetak
Iz 13. stoljeća dolaze prve informacije o specifičnom slavonskom regionalnom identitetu, iskazivanom u prvom redu kroz sklop običajnog prava plemićke zajednice koja se njime služila te koji se kroz 14. stoljeće najjasnije iskazivao preko održavanja općih sabora (congregatio generalis), a u 15. stoljeću i kroz predstavljanje Slavonije kao zasebne cjeline na saborima cijelog sklopa zemalja krune sv. Stjepana. Pored nastajanja specifičnog regionalnog identiteta postojao je i cijeli niz drugih razina i oblika identiteta plemstva srednjovjekovne Slavonije, među kojima je svakako i etnički identitet, s pretežitošću onog slavenskog, to jest hrvatskog te mađarskog. Na koji način su se u taj mozaik različitih identiteta uklapale i integrirale pridošlice tijekom 14. i 15. stoljeća glavno je pitanje na koje želim odgovoriti i to preko nekoliko primjera pridošlica, koji su i sami dolazili iz različitih etničkih i političkih zajednica: Kaštelanovića (Italija), triju ogranaka obitelji Hrvatinića (Bosanska banovina), Töttösa od Báthmonostra (Ugarska) i Zrinskih (Hrvatska). Prva grupa stjecala je posjede na jugoistoku križevačke županije, dok su posljednje dvije obitelji stekle posjede na širokom prostoru između Save i Une, što je također bilo važno jer su ta dva područja bila uvelike različite etničke i društvene konfiguracije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest