Naslov
Brdovečki kraj u katastarskim izvorima 1862. godine
(Region of Brdovec in Cadastral Sources of 1862)

Autori
Slukan-Altić, Mirela

Izvornik
Zaprešićki godišnjak 9 (2001); 107-188

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Brdovec; katastarski izvori; 19 stoljeće
(Brdovec; cadastral sources; 19 Century)

Sažetak
Brdovec, smješten na krajnjem zapadnom rubu zagrebačke urbane regije, zajedno sa Zaprešićem čini najužu gravitacijsku zonu grada Zagreba. Naselje Brdovec razvilo se na nekadašnjem zaprežnom putu koji je preko Zaprešića spajao Zagreb sa Štajerskom i Kranjskom. Upravna općina Brdovec obuhvaća dvije različite fizičko-geografske cjeline. Sjeverni dio općine sa Curhalekovim brijegom, Sv. križem, Škribulovim brijegom, Gračecom i Velikim vrhom predstavlja južni rubni dio Marijagoričkog pobrđa. Karakterističan je rebrasti reljef s naizmjeničnom izmjenom uzvišenja i potočnih dolina. Zbog južne ekspozicije ovog dijela pobrđa sjeverni je dio općine poznat kao vinogradarski kraj. Tu su razvilo naselje Vukovo Selo. Južni dio općine dio je naplavne ravnice rijeke Save i izrazito je nizinskih karakteristika. Sve do regulacije Save, ovo je bilo izrazito naplavno područje. Tu su se razvila naselja Javorje, Zdenci, Prudnica, Savski Marof, Drenje i Ključ. U fizičko-geografskom i prometnom smislu najpovoljnji dio općine čini prostor kontakta pobrđa s nizinom rijeke Save. To je malo povišeni i ocjediti prostor te ujedno najpovoljniji prometni pravac prema Zagrebu, odnosno prema Ljubljani. Tu su se razvila najveća i najstarija naselja brdovečkog kraja - Brdovec, Prigorje, Laduć, Šenkovec, Harmica i Šibice. Mala razlika u relativnoj visini vršnih dijelova pobrđa te doline rijeke Sutle i Save čini ovaj kraj izrazito prohodnim, pa je pejsaž čitavog prostora izrazito pitom i slikovit. Povoljna fizičko-geografska osnova, vrijedne pejsažne osobine kao i relativna udaljenost od nekadašnjih pograničnih područja s Turcima koji su tijekom turskih ratova osiguravali visok stupanj sigurnosti, uzrokom su duge i kontinuirane naseljenosti brdovečkog kraja. Današnja upravna općina Brdovec zaprema dvije katastarske općine. Njen istočni dio s naseljima Brdovec, Javroje, Prudnice, Zdenci Brdovečki, Šibice i Prigorje Brdovečko čini katastarska općina Brdovec, dok zapadni dio s naseljima Gornji i Donji Laduć, Ključ Brdovečki, Drenje Brdovečko, Šenkovec, Harmica i Vukovo Selo čini katastarsku općinu Laduć. U svom prikazu Brdovca, ovog prigodom ograničit ćemo se na prikaz užeg područja Brdovca, odnosno na katastarsku općinu Brdovec.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA