Naslov
Primarna prevencija srčano-žilnih bolesti
(Primary prevention of cardiovascular diseases)

Autori
Zaputović, Luka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Treći splitski kardiološki đir. Knjiga sažetaka. / Fabijanić, Damir - Split : Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu i Udruga za prevenciju srčano-žilnih bolesti splitski kardiološki đir, 2018, 2-2

Skup
Treći Splitski kardiološki đir: Abeceda preventivne kardiologije

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 14.09.2018. - 15.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
prevencija, kardiovaskularne bolesti, arterijska hipertenzija, pušenje, dislipidemije
(prevention, cardiovascular diseases, arterial hypertension, smoking, dyslipidaemias)

Sažetak
Prirodno kretanje stanovništva u Hrvatskoj od 1991. do 2017. godine obilježeno je stalnim godišnjim brojem od 50.000-55.000 umrlih i kontinuiranim padom broja živorođene djece (samo 36.556 u 2017.). Očekivano trajanje života pri rođenju blago raste, s malim padom u posljednje dvije godine i ispod je prosjeka EU (2016. za muškarce 75, 0 godina, za žene 81, 3 godine). Vodeći uzroci smrti u svijetu u istoj su godini bile srčano-žilne bolesti (32, 3%), zatim maligne bolesti (16, 3%), bolesti respiratornog sustava (6, 5%) i dijabetes (5, 8%). Vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj također su bile srčano-žilne bolesti, s udjelom u ukupnoj smrtnosti od 45% (u muškaraca 39, 7%, u žena 50, 1%). S 326 kardiovaskularnih smrti na 100.000 stanovnika lošiji smo od zemalja zapadne i sjeverne Europe, a bolji od istočnoeuropskih zemalja. Kako poboljšati našu zdravstvenu statistiku i približiti se naprednim zemljama? Nedvojbeno, djelovanjem na vodeće preventabilne uzroke smrti: arterijsku hipertenziju, pušenje, dijabetes, debljinu, povišen LDL kolesterol. Istraživanja provedena u više zemalja Europe i svijeta pokazala su da prevencija ima jednaku ili čak veću važnosti od vrhunskih metoda liječenja u smanjenju koronarne smrtnosti (IMPACT model). Europske smjernice za prevenciju srčano-žilnih bolesti iz 2016. temelje se na konceptu ukupnog individualnog kardiovaskularnog rizika i razlikuju četiri stupnja rizika: nizak, umjeren, visok i vrlo visok rizik. Takav pristup ne postavlja oštru i presudnu granicu između primarne i sekundarne prevencije u klasičnom smislu. Smjernice ističu važnost optimalne kontrole svih čimbenika rizika i postavljaju ciljne vrijednosti na osnovu znanstvenih dokaza, promovirajući zdrav način života (nepušenje, zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, normalnu tjelesnu težinu), postizanje ciljnih vrijednosti arterijskog tlaka i LDL kolesterola te dobru regulaciju dijabetesa. Najpoznatiji SCORE sustav procjene srčano-žilnog rizika prepoznaje tri vodeća promjenljiva čimbenika rizika: pušenje, visinu sistoličkog tlaka i vrijednost kolesterola. Sustavno suzbijanje pušenja, primjena novih europskih smjernica za arterijsku hipertenziju i novih skupina lijekova za snizivanje LDL kolesterola (PCSK9 inhibitora), liječenje debljine i dijabetesa (GLP-1 agonista, SGLT2 inhibitora), mogu pomoći u boljoj prevenciji srčano-žilnih bolesti u nas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA