Pregled bibliografske jedinice broj: 959353
Količina humusa u tlima za podizanje trajnih nasada u Hrvatskoj
Količina humusa u tlima za podizanje trajnih nasada u Hrvatskoj // Pomologia Croatica : glasilo Hrvatskog agronomskog društva, 21 (2017), 3-4; 159-170 doi:Hrčak ID: 199796 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 959353 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Količina humusa u tlima za podizanje trajnih
nasada u Hrvatskoj
(Humus content in soils intended for establishment
of permanent plantations in Croatia)
Autori
Biško, Ante ; Milinović, Bernardica ; Savić, Zvonimir ; Jurkić, Vesna ; Slunjski, Sanja ; Čoga, Lepomir
Izvornik
Pomologia Croatica : glasilo Hrvatskog agronomskog društva (1330-6626) 21
(2017), 3-4;
159-170
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
humus, organska tvar, voćnjak, vinograd
(humus, organic matter, orchard, vineyard)
Sažetak
Humus ima specifičnu, višestruko pozitivnu ulogu u fizikalnim, kemijskim i mikrobiološkim značajkama tla. Doprinosi formiranju stabilnih agregata, strukturi tla, aeraciji, poboljšanju ritma infiltracije i povećanju kapaciteta skladištenja vode. Kao skladište za biljna hraniva ujedno je izvor plodnosti tla. Također, služi kao pufer protiv brzih promjena reakcije tla (pH) i djeluje kao izvor energije za mikroorganizme u tlu. Uvažavajući gore iznijeto, kao i činjenicu da trajni nasadi (voćnjaci i vinogradi) na istoj površini ostaju dugi niz godina te da je potrebno žurno formirati tratinu u međurednom prostoru, poznavanje razine humusa u tlima namijenjenim za podizanje voćnjaka i vinograda je od izuzetne važnosti. Temeljem analiza cca četiri tisuće uzoraka tla (računajući oranični sloj 0- 30 cm i podoranični sloj 30-60 cm) iz 16 županija Republike Hrvatske, utvrđena je količina humusa. Uzorci tla uzeti su u periodu od 2000. do 2006. godine, tj. u vrijeme kad se krenulo u znatnije podizanje voćnjaka i vinograda, popraćeno poticajima za podizanje trajnih nasada (Biško i sur., 2005a. ; Biško i sur. 2005b.). Količina humusa određena je metodom po Tjurinu (Škorić i Seretić 1966.). U konačnici, izračunate su i prosječne vrijednosti (% humusa) oraničnog i podoraničnog sloja tla što čini ukupno 2.038 uzoraka i predstavlja isto toliko proizvodnih površina sa kojih su uzeti prosječni uzorci. Prosječne vrijednosti količine humusa po pojedinoj županiji kretale su se od 1, 53 % u Virovitičko- podravskoj do 3, 32 % u Primorskogoranskoj županiji. U ostalim županijama utvrđene su sljedeće prosječne vrijednosti humusa: Koprivničko-križevačka 1, 54 %, Požeško- slavonska 1, 62 %, Vukovarskosrijemska 1, 63 %, Bjelovarsko- bilogorska 1, 78 %, Brodsko-posavska 1, 80 %, Zadarska i Međimurska 2, 01 %, Sisačko- moslavačka 2, 13 %, Istarska 2, 15 %, Zagrebačka 2, 22 %, Krapinsko-zagorska 2, 23 %, Karlovačka 2, 44 %, Šibensko-kninska 2, 74 % i Ličko- senjska 2, 89 %. Utvrđene vrijednosti uspoređene su s Izvješćem Europskog ureda za istraživanje tala (Br. 15) Europske Komisije: „Organic Matter in the Soils of Southern Europe”, Zdruli i sur., 2004.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Lepomir Čoga
(autor)
Sanja Slunjski
(autor)
Zvonimir Savić
(autor)
Bernardica Milinović
(autor)
Ante Biško
(autor)
Vesna Jurkić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- AGRICOLA
- BIOSIS Previews (Biological Abstracts)
- FSTA: Food Science and Technology Abstracts
- CAB Abstracts,