Pregled bibliografske jedinice broj: 959174
Rasprostranjenost ponto-kaspijskih glavoča u Kopačkom ritu.
Rasprostranjenost ponto-kaspijskih glavoča u Kopačkom ritu. // Zbornik sažetaka 7. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem: Kopački rit jučer, danas, sutra 2018., Tikveš, 27.-28. 9. 2018 / Ozimec, Siniša ; Bogut, Irella ; Rožac, Vlatko ; Stević, Filip ; Popović, Željko ; Bolšec, Boris ; Baković, Adrijana ; Vereš, Marija (ur.).
Kopačevo: Javna ustanova "Park prirode Kopački rit", 2018. str. 52-53 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 959174 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rasprostranjenost ponto-kaspijskih glavoča u Kopačkom ritu.
(The distribution of the Ponto-Caspian Goby in Kopački Rit)
Autori
Jelkić, Dinko ; Opačak, Anđelko ; Ozimec, Siniša ; Lužaić, Ras ; Rožac, Vlatko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 7. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem: Kopački rit jučer, danas, sutra 2018., Tikveš, 27.-28. 9. 2018
/ Ozimec, Siniša ; Bogut, Irella ; Rožac, Vlatko ; Stević, Filip ; Popović, Željko ; Bolšec, Boris ; Baković, Adrijana ; Vereš, Marija - Kopačevo : Javna ustanova "Park prirode Kopački rit", 2018, 52-53
Skup
7. simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit jučer, danas, sutra
Mjesto i datum
Kopačevo, Hrvatska, 27.09.2018. - 28.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
strane invazivne vrste ; glavoč ; Dunav ; Kopački rit
(invasive alien species ; Goby ; Danube ; Kopački Rit)
Sažetak
Strane invazivne vrste riba prepoznate su kao važan čimbenik gubitka biodiverziteta u svijetu, a Europa broji 32 slatkovodne strane vrste riba. Među novim stranim vrstama koje se pojavljuju u ovom dijelu Europe vrste su iz porodice Gobidae, poznate kao i ponto-kaspijski gobiji. Uzorkovanje riba provedeno je od 2014. do 2018., na sedam lokacija unutar Kopačkog rita: rijeka Dunav 1.413. rkm, Stari Dunav, Vemeljski dunavac, kanal Čonakut, jezero Sakadaš, Novi kanal i Renovski kanal. Ribe su uzorkovane pomoću elektroribolovnog agregata tip EL 65 II, proizvođača AGK kronawitter, izlazne snage 13 kW, DC (direct current), bez pulsatora. Sistematska determinacija ulovljenih riba napravljena je pomoću specijaliziranih ključeva. Tijekom uzorkovanja ulovljena je 31 vrsta riba koje pripadaju 10 porodica. Ukupno je ulovljeno 5.777 jedinki i 558, 17 kg. Ulovom dominira porodica Ciprinidae s 15 vrsta (48, 39 %), zatim Percidae s 4 vrste (12, 9 %), Gobiidae s 3 vrste (9, 68 %) te Salmonidae i Ictaluridae sa po 2 vrste. Autohtone vrste dominirale su u abundanci (72, 8 %) te u masi (65, 4 %). U ulovu je zabilježeno devet stranih vrsta: crni somić (Ameiurus melas), smeđi somić (A. nebulosus), babuška (Carassius gibelio), bijeli tolstolobik (Hypophthalmichthys molitrix), sunčanica (Lepomis gibbosus), bezribica (Pseudorasbora parva) te tri vrste ponto-kaspijskih glavoča, riječni glavočić (Neogobius fluviatilis), glavočić okrugljak (N. melanostomus) i mramorasti glavoč (Proterorhinus semilunaris). U abundanci najzastupljenija je strana vrsta bila babuška s 992 primjerka, odnosno 63, 1 % svih stranih vrsta, slijedi ju bezribica s 307 primjeraka (19, 5 %). U masi stranih vrsta također dominira babuška s visokim udjelom od 96, 6 % (186, 4 kg). Ukupno je ulovljeno 100 jedinki ponto-kaspijskih glavoča ukupne mase 0, 956 kg. Najzastupljeniji je bio glavočić okrugljak s 54 primjerka i ukupne mase 0, 462 kg, potom riječni glavočić (32 primjerka ; 0, 192 kg) te mramorasti glavočić (14 primjeraka ; 0, 302 kg). Od promatranih sedam lokacija ponto- kaspijski glavoči utvrđeni su samo na dvjema lokacijama unutar Kopačkog rita, i to na Dunav (1.413 rkm) te na lokaciji Vemeljski dunavac. Riječni glavočić utvrđen je na objema lokacijama, dok su glavočić okrugljak i mramorasti glavočić utvrđeni samo na lokaciji Dunav (1.413 rkm) koju karakterizira umjetno utvrđena kamena obala.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek