Pregled bibliografske jedinice broj: 959010
Utjecaj izgubljenog ribarskog alata na bioraznolikost ranih razvojnih stadija morskih organizama
Utjecaj izgubljenog ribarskog alata na bioraznolikost ranih razvojnih stadija morskih organizama, 2018., diplomski rad, diplomski, Sveučilišni odjel za studije mora, Split
CROSBI ID: 959010 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj izgubljenog ribarskog alata na bioraznolikost ranih razvojnih stadija morskih organizama
(Impact of lost fishery tool on early life stages of marine organisms biodiversity)
Autori
Lakoš, Toni
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Sveučilišni odjel za studije mora
Mjesto
Split
Datum
27.09
Godina
2018
Stranica
35
Mentor
Tutman, Pero
Ključne riječi
ghost-fishing, eksperimentalna mreža, ribarska mreža, bioraznolikost
(ghost fishing, experimental fishing nets, fishing nets, biodiversity)
Sažetak
U ovom radu analiziran je utjecaj izgubljene ribolovne mreže gavunare na bioraznolikost morskih organizama i njihovih razvojnih stadija (engl. ghost fishing). Praćeno je i pomicanje mreže uzrokovano različitim vremenskim i hidrografskim promjenama te utjecaj stupnja obraštaja na bioraznolikost morskih organizama. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 24. studenog 2017. godine do 28. siječnja 2018. godine, tijekom kojeg je izvršeno 10 zarona autonomnim ronjenjem. Korištena mreža gavunara je duga 65 metara, a visoka 5 metara, dok joj je promjer oka 10 milimetara i debljina konca 210/2. Postavljena je na dubini od 15 do 17 metara. Mreža je utjecala na 479 organizama. Od 229 jedinki koje su pronađene zapletene u mreži, 225 (98%) su bile ribe (Pisces), 3 (1, 3%) bodljikaša (Echinodermata), te 1 (0, 7%) rak (Crustacea). Zabilježena su 194 organizma koja su koristila mrežu kao stanište i mjesto za hranjenje, od kojih su 40% bili mekušci (Mollusca), 77 jedinki, 39% bodljikaši (Echinodermata) sa 75 jedinki, te 21% riba (Pisces) odnosno 42 jedinke. Među 229 zapletenih organizama, 2 su bila u mlađem razvojnom stadiju. Dvije zabilježene juvenilne ribe su vrste pauk bijelac (T. draco) i lokarda (S. japonicus). Među 194 organizma koji su koristili mrežu kao stanište i mjesto za hranjenje, 24 su (12%) juvenilna primjerka. Za 92% mlađih razvojnih stadija kojima je mreža poslužila kao stanište ili mjesto za hranjenje su bile ribe (Pisces), točnije 22 jedinke, dok su ostalih 8% (2 jedinke) bili puževi (Gastropoda). Pronađeno je i 56 nakupina jajašaca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split
Profili:
Pero Tutman
(mentor)