Naslov
Njega proredom u starijoj sastojini hrasta lužnjaka s običnim grabom
(Thinning in an older stand of pedunculate oak with common hornbeam)

Autori
Levaković, Alen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.09

Godina
2018

Stranica
29

Mentor
Anić, Igor

Ključne riječi
Hrast lužnjak, njega prorjedom
(Pedunculate oak, tending)

Sažetak
Istraživanje je obavljeno na području Šumarije Vinkovci u Gospodarskoj jedinici Kunjevci, u odsjeku 30a. Istraživanjem je ispitana primjena metode prorjede po Dekaniću (Dekanić, 1980) i intenziteta prorjede po Matiću (Matić, 1986) u starijoj sastojini (105 godina) hrasta lužnjaka s običnim grabom. Metoda prorjede i intenzitet prorjede su uspoređeni s kontrolnom plohom na kojoj nije bilo zahvata njege šuma. Ciljevi istraživanja su: analizirati i usporediti strukturu sastojine po vrstama drveća, debljinskim razredima, etažama, broju stabala, temeljnici i volumenu na tretiranoj plohi prije doznake i na kontrolnoj plohi ; usporediti kakvoću stabala hrasta lužnjaka na tretiranoj i kontrolnoj plohi ; dati kritički osvrt na korištenje metode i intenziteta njege prorjedom. Na temelju terenskih izmjera i istraživanja na pokusnim plohama K-I i KII došli smo do sljedećih zaključaka: 1.Starost sastojine je 105 godina i dobrog zdravstvenog stanja. Rezultati istraživanja strukture sastojine na plohi K-I u usporedbi s kontrolnom plohom K-II pokazuju kako su vrijednosti nešto niže, ali ne značajno ; 2. Vidljiv je pozitivan utjecaj šumskouzgojnog zahvata prorjedom u kakvoći hrastovine na pokusnoj, prorjeđivanoj plohi K-I u odnosu na kontrolnu, neprorjeđivanu plohu K-II ; 3. Prema procjeni kakvoće stabala po Danhelovskom, možemo zaključiti kako u 105-godišnjoj sastojini hrasta lužnjaka na pokusnoj plohi K-I 29, 2 m^3 hrastovine ima ukupnu novčanu vrijednost od 11951, 92 kn, a na kontrolnoj K-II 25, 46 m^3 hrastovine novčanu vrijednost od 9635, 14 kn ; 4. Predloženi način prorjede po Dekaniću i intenzitet po Matiću kao metode, uvelike su unaprijedile šumarstvo i kvalitativno i kvantitativno sa gospodarskog, ekonomskog i biološkog stajališta što u hrvatskom šumarstvu i jest cilj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA