Naslov
Analiza procesa u parnoj elektrani
(Analysis of thermal power plant)

Autori
Poljak, Patrik

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Tehnički fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
28.05

Godina
2018

Stranica
94

Mentor
Glažar, Vladimir

Ključne riječi
Clausius-Rankineov proces ; TE Rijeka ; izmjenjivač topline ; pinch-postupak ; kompozitne krivulje
(Clausius-Rankine process ; Thermal Power Plant Rijeka ; heat exchanger ; pinch point process ; composite curves)

Sažetak
Tema ovog diplomskog rada temelji se na analizi termoelektrane Rijeka, snage 320 MW, metodom sinteze mreže izmjenjivača topline pinch- postupkom. Cilj rada je provesti termodinamičku analizu toplinskih tokova sustava na predmetnoj termoelektrani i utvrditi da li je korištenje energije u procesu racionalno. Kao uvod u rad prikazan je i objašnjen klasični Clausius-Rankineov proces, te je dan tehnički opis sustava termoelektrane Rijeka s posebnim osvrtom na regenerativne izmjenjivače topline. Kako je u posljednje vrijeme jedan od najvažnijih interesa optimizacija sustava, odnosno smanjenje investicijskih i pogonskih troškova u procesnoj industriji, ostatak rada baziran je na provođenju metode sinteze mreže izmjenjivača topline pinch-postupkom kojom se mogu postići značajne uštede energije i smanjiti nepotrebni gubici energije u okolinu. Smanjivanjem gubitaka topline, odnosno smanjivanjem emisije topline u okolinu također se utječe na zaštitu okoliša čiji su propisi u zadnje vrijeme sve stroži. Nakon što je teorijski objašnjena metoda na jednostavnom primjeru s dvije tople i dvije hladne struje, pristupilo se analizi predmetne termoelektrane Rijeka. Kao prilog radu izrađena je toplinska shema termoelektrane Rijeka prema kojoj se provodi analiza. U završnom dijelu rada izradom i slaganjem kompozitnih krivulja hladnih i toplih struja došlo se je do rezultata da minimalna razlika temperatura ΔTmin (pinch) iznosi 10, 5 °C. Vodeći se time dolazimo do zaključka kako je korištenje energije u ovom sustavu racionalno. Daljnjom analizom mogli bi smanjivati minimalnu razliku temperatura ΔTmin čime bi utjecali na još veću uštedu energije, ali time bi se povećavali investicijski troškovi pa je pitanje da li bi takav sustav bio optimalan. Međutim to bi onda bila optimizacija sustava što bi nadilazilo okvire rada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Strojarstvo

POVEZANOST RADA