Naslov
GREBENASTE TVORBE VRSTE Cladocora caespitosa (Linnaeus, 1767) (Anthozoa, Scleractinia) U JADRANSKOM MORU
(BIOHERMS OF Cladocora caespitosa (Linnaeus, 1767) (Anthozoa, Scleractinia) IN THE ADRIATIC SEA)

Autori
Kružić, Petar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.12

Godina
2001

Stranica
107

Mentor
Požar-Domac, Antonieta

Ključne riječi
Cladocora caespitosa / Anthozoa / grebenasta tvorba / biometrija / kriptofauna / Jadransko more
(Cladocora caespitosa / Anthozoa / bioherm / biometry / cryptofauna / Adriatic Sea)

Sažetak
Kolonijalna vrsta kamenog koralja Cladocora caespitosa (L. 1767) pri povoljnim ekološkim uvjetima razvija velike, povezane nakupine kolonija, koje se zbog svojeg izgleda mogu nazvati grebenastim tvorbama. U ovom radu prikazuju se rezultati biometrijske usporedbe i usporedbe kriptofaune vrste C. caespitosa na postajama Rt Šilo (otok Prvić), Ljubačka vrata (Ljubački zaljev) i Veli most (Veliko jezero, otok Mljet) u Jadranskom moru. Posebna je pažnja usmjerna na dosad najveću utvrđenu grebenastu tvorbu ove vrste, koja je razvijena na postaji Veli most i zauzima površinu od oko 650 m2. Sve tri grebenaste tvorbe nastale su: spajanjem susjednih kolonija, uključivanjem satelitskih kolonija i "prelijevanjem" kolonija pod utjecajem gravitacije. Uspoređivane su biometrijske vrijednosti poput suhe težine polipa, promjera čaške i broja pregrada unutar čaške koralja s obzirom na izmjerene vrijednosti temperature mora, saliniteta i sedimentacije. Na svim postajama izmjerena je visoka godišnja sedimentacija s visokim iznosom istaložene organske tvari. Rezultati pokazuju kako na oblik kolonija grebenastih tvorbi i na raspored vrijednosti mjerenih biometrijskih parametara utječu morske struje, temperatura mora i sedimentacija. Na postaji Veli most izmjerene su najveće biometrijske vrijednosti, dok su najmanje izmjerene na postaji Rt Šilo. Mjerene biometrijske vrijednosti rastu povećanjem temperature mora i sedimentacije, te smanjenjem dubine. Analizom kriptofaune kolonija koralja uspoređen je njen kvalitativni i kvantitativni sastav na istraživanim područjima, bioraznolikost svakog područja i dominantnost pojedinih vrsta. Vrste koje se hrane filtracijom ili uginulim ostacima drugih organizama imaju najveću biomasu unutar kriptofaune. Najveću sličnost s obzirom na kriptofaunu istraživanih kolonija imaju postaje Rt Šilo i Veli most.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA