Pregled bibliografske jedinice broj: 958626
Utjecaj kiselih kiša na okoliš
Utjecaj kiselih kiša na okoliš // ISC GREEN 2018 / Habuda-Stanić, Mirna (ur.).
Osijek: Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018. str. 207-208 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 958626 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj kiselih kiša na okoliš
(Influence of acid rains on the environment)
Autori
Jurišković, Borna ; Šperac, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
ISC GREEN 2018
/ Habuda-Stanić, Mirna - Osijek : Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018, 207-208
ISBN
978-953-7005-56-6
Skup
1. međunarodna studentska GREEN konferencija = 1st International Students’ GREEN Conference (ISC GREEN 2018)
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 17.05.2018. - 18.05.2018
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kisele kiše, okoliš, onečišćenje
(acid rain, environment, pollution)
Sažetak
Kisele kiše posljedica su zagađenja zraka te predstavljaju jedan od najvećih problema današnjice za okoliš. Uzroci su oslobađanje oksida sumpora i dušika koji uz određene kemijske reakcije prelaze u sulfate i nitrate Vrijednost pH (kiselost oborina) diferencira čiste te kisele kiše, a granica se nalazi na 5, 5, pri čemu se od te vrijednosti na niže nalaze kisele kiše. Iz same definicije vidljivo je kako su kisele kiše zapravo posljedica ljudskog djelovanja. Naime, do onečišćenosti atmosfere došlo je zbog naglog industrijskog razvoja. O kiselosti voda određenih područja prvi put se govori još 1920. u Norveškoj. Tek se 30ak godina poslije počinje pretpostavljati veza između kiselih voda i pH oborina. Od tada pa do danas pronađen je niz negativnih posljedica kiselih kiša. Jedna od najčešće spominjanih je uništavanje organizama koji žive u vodi slatkovodnih ekosustava gdje problemi započinju već kod pH<6. Osim toga, posljedice su vidljive u jezerima, rijekama, na životinjskom i biljnom pokrovu, ali također i na građevinama. U Hrvatskoj onečišćenje zraka i oborina prati Državni hidrometeorološki zavod od 1971. Godine. Ne postoji jednostavan odgovor na to kako spriječiti kisele kiše, no ono na čemu svakako treba raditi je: proširiti znanje o kiselim kišama, odrediti osjetljivost na zakiseljavanje, monitoring kemijskog sastava oborina i voda, neutralizacija, kontrola emisije i dušikovog oksida, itd
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek
Profili:
Marija Šperac
(autor)