Naslov
Arborikulturna i dendroekološka analiza urbanih stabala hrasta kitnjaka u park-šumama grada Zagreba
(Arboricultural and dendroecological analysis of sessile oak urban trees in the City of Zagreb park-forests)

Autori
Suša, Irina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.09

Godina
2018

Stranica
48

Mentor
Paulić, Vinko

Ključne riječi
Hrast kitnjak ; urbane šume ; ocjena opasnosti stabla ; dendroekologija
(Sessile oak ; Urban forest ; Tree hazard rating ; Dendroecology)

Sažetak
Arborikulturna analiza predstavlja osnovu dugoročnog praćenja vitalnosti i statike urbanih stabala te služi za predviđanje njihove prilagodbe na uvjete urbanog staništa. U radu su se analizirale arborikulturne promjene kod urbanih stabla hrasta kitnjaka u park-šumama grada Zagreba za koje je prije pet godina napravljena prosudba vizualnom metodom. Dendroekološkim istraživanjima utrdio se se utjecaj temperature i oborina na rast i razvoj stabala tijekom povijesti s ciljem prognoze njihovog budućeg razvoja. Vizualnom prosudbom stabala, upotrebom EHT metode, vezano za vitalnost stabala, utvrđeno je da na svim lokacijama istraživanja postoji mala promjena u odnosu na prethodno zabilježeno stanje. Simptomi koji se odnose na greške korijena su u odnosu na ranije stanje izraženiji na lokaciji Granešina, dok su na ostalim lokacijama zabilježene manje promjene. Od promjena u greškama krošnje najznačajnije se pokazao porast broja stabala s mrtvim drvom u krošnji (u Granešini i Tuškancu). Prosječna ocjena opasnosti stabala, dobivena nakon prosudbe EHT metodom, je u svim istraživanim park-šumama niža u odnosu na prethodnu prosudbu od prije pet godina. Na lokacijama Tuškanac i Zelengaj razlika je statistički značajna, dok na lokaciji Granešina nisu utvrđene razlike nisu statistički značajne. Broj stabala koja su prosuđena kao opasna se nije smanjio u odnosu na prethodnu prosudbu, osim u park-šumi Tuškanac gdje je manji za 9, 7%. Urbana stabla hrasta kitnjaka u park-šumama grada Zagreba vrlo stara: u Tuškanacu najstarije izmjereno stablo je imalo 195 godina, u Granešini 197 godina, dok je u Zelengaju utvrđeno da najstarije stablo ima 156 godina. Analizom rasta urbanih stabala hrasta kitnjaka utvrđeno je da njihov rast negativno utjecan s temperaturom zraka i pozitivno utjecan sa količinom oborina: u park-šumi Granešina stabla pokazuju najviše značajno pozitivnu korelaciju s količinom oborina u lipnju (r=0, 335) te najviše značajno negativnu korelaciju s temperaturom zraka također u lipnju (r=-0, 338). U park-šumama Tuškanac i Zelengaj najviši značajno pozitivan utjecaj su imale oborine u lipnju (r=0, 373), dok su temperure zraka pokazale najvišu značajno negativnu korelaciju u svibnju (r=-0, 246).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA