Naslov
Terminološka rješenja i novi sadržaji Josipa Glasera u Logici za pučke učitelje i učiteljske pripravnike
(Terminological Solutions and New Content Introduced by Josip Glaser in Logic for Public Teachers and Teacher Apprentices)

Autori
Potlimbrzović, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
27. Dani Frane Petrića / 27th Days of Frane Petrić / Knorr, Lidija ; Selak, Marija ; Ćurko, Bruno ; Matijević, Mira - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2018, 156-158

Skup
27. dani Frane Petrića: Ljudska priroda - glavna tema; Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu - stalna tema

Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 23.09.2018. - 29.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Josip Glaser ; logika
(Josip Glaser ; Logic)

Sažetak
Josip Glaser (1842–1920), hrvatski logičar, pedagog i psiholog, bio je autor jednog od najranije objavljenih školskih priručnika iz logike na hrvatskom jeziku. Taj svoj priručnik objavio je 1878. godine pod naslovom Logika za pučke učitelje i učiteljske pripravnike, i njime je, kako 1991. godine prosuđuje logičar Srećko Kovač, pridonio »konsolidiranju hrvatske logičke terminologije.« Premda je istaknuo da se pri zapisivanju nazivā pojmova uvelike oslanjao na Logiku koju je 1868. godine objelodanio Vinko Pacel (1825– 1869), Glaser je u svoj priručnik utkao brojna nova terminološka rješenja, i to ne samo u usporedbi s Pacelom, već i s drugim hrvatskim logičarima, kao što su Stjepan Ilijašević (1814–1903), Josip Stadler (1843– 1918) i Franjo Marković (1845–1914). Za pojmove aksiom i hipoteza tako je skovao hrvatske inačice praistina i podmjena, dok je za pojam sofizam ponudio čak četiri rješenja: mudrolija, mutlažki izvodak, lažljivi izvodak i zapletački izvodak. Osim toga, nakon što sadržaj Glaserova priručnika usporedimo sa sadržajem dotad objavljenih priručnika iz logike na hrvatskom jeziku, lako se može zaključiti da je Glaser ponudio brojnije vrste pojmova i vrste sudova, kao i brojnije oblike neposrednog zaključka te jedno novo pomoćno sredstvo definiranja. Vrstama pojmova tako je priključio analitične i sintetične pojmove te žive i trome pojmove. Među vrste sudova smjestio je i proste te sastavljene sudove, pri čemu je sastavljene razdijelio na vezne ili conjuctivne, zatim na čestne ili divisione i na razstavne ili disjunctivne. U svojem priručniku Glaser je popisu oblikā neposrednog zaključka pridodao još dva oblika takvih zaključaka. Jedan od njih obuhvaćao je neposredni zaključak po promjeni kakvoće, a drugi neposredni zaključak po promjeni načina. Što se, pak, tiče pomoćnih sredstava definiranja, Glaser je razlikovao i razmješćenje ili locatio. Uz izuzetak hrvatske inačice za konjunktivni sud (vezni sud), Glaserovi prijedlozi nazivā logičkog pojmovlja ipak nisu bili primjenjivani u kasnije objavljenim priručnicima. Međutim, njegove nadopune vrste sudova, nadopuna oblika neposrednog zaključka (po promjeni načina) i nadopuna pomoćnog sredstva definiranja, ustalili su se u većini priručnika iz logike koji su objavljeni od kraja 19. stoljeća do danas na hrvatskom jeziku. Pritom naglašavam da je Glaser te nadopune temeljio na zapisima iz dvaju priručnika koje su napisali njemački logičari Joseph Beck (1803– 1883) i Friedrich Dittes (1829–1896), a čije su priručnike hrvatski logičari prije Glasera koristili tek u manjoj mjeri.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
Josip Glaser (1842–1920), a Croatian logician, pedagogue, and psychologist, is the author of one of the earliest handbooks in logic in Croatian language. The handbook, titled Logic for Public Teachers and Teacher Apprentices, was published in 1878 and, as a logician Srećko Kovač assessed in 1991, it contributed to “the consolidation of Croatian logic terminology.” Even though he emphasized that while recording the names of concepts he was consulting Logic published in 1868 by Vinko Pacel (1825–1869) to a significant degree, in his handbook Glaser introduced numerous new terminological solutions, not only compared to Pacel, but also to other Croatian logicians, such as Stjepan Ilijašević (1814–1903), Josip Stadler (1843– 1918), and Franjo Marković (1845–1914). For the concepts axiom and hypothesis he coined Croatian variants meaning primeval truth (praistina) and supposition (podmjena), whereas for the concept sophism he offered four solutions: stratagem (mudrolija), cunning inference (mutlažki izvodak), mendacious inference (lažljivi izvodak), and entangling inference (zapletački izvodak). Furthermore, after comparing Glaser’s handbook to the contents of handbooks in logic in Croatian language that had been published until then, it is easy to deduce that Glaser offered a wider range of types of concepts and classifications of judgement, as well as types of immediate inference, along with a new mode of definition. To the types of concepts, he added analytic and synthetic concepts, as well as apparent (živi) and obscure (tromi) concepts. Among the classifications of judgement, he included simple (prosti) and compound (sastavljeni) judgements, whereat he subdivided the compound judgements on connective (vezni) or conjunctive, partitive (čestni) or divisional, and separative (razstavni) or disjunctive. In his handbook, he added two new types of immediate inference. One of them comprehended immediate inference by change of quality, whereas the other included immediate inference by change of modality. Regarding the new modes of definition, Glaser introduced location (razmješćenje) or locatio. With the exception of Croatian variant for the conjunctive judgement (vezni sud or connective judgement), Glaser’s logic terminological suggestions have not been used in handbooks published thereafter. However, his additions to the classifications of judgement, an addition to the type of immediate inference (by change of modality), and the addition of a new mode of definition have been frequently used in the majority of handbooks in logic published in Croatian language from the end of the 19th century until today. It is important to emphasize that Glaser based those additions on records from two handbooks written by German logicians Joseph Beck (1803–1883) and Friedrich Dittes (1829–1896), whose handbooks had been used by Croatian logicians to a lesser extent before Glaser.

POVEZANOST RADA